PUTOVIMA ISTINE

Print Friendly, PDF & Email

Rodney Stark, Lažna svjedočanstva, Verbum, Split, 2019.

Trenutno Katoličku Crkvu napadaju sa svih strana. I prišivaju joj razna zla, kako iz sadašnjosti tako i iz prošlosti. No, pomoć joj zna stići i s neočekivanih strana. Slučaj je to i s ovom knjigom.

Njezin pisac Rodney Stark uopće nije katolik. Odgojen je kao luteran, a sada je agnostik, kako kaže. Pa zbog čega je napisao ovu knjigu? »Napisao sam je kako bih obranio povijest«. (str. 22.)

Uistinu je tako. Nema kod Starka navijanja ni za jednu stranu. On samo na temelju činjenica dokazuje svoju tezu ili spoznanje, kako hoćemo. U samome tekstu donosi i imena drugih koji su pisali o dotičnoj stvari, odnosno tko je prvi pokrenuo tu priču. Na kraju je redovno i zaključak o rečenome. Na taj način djelo je izuzetno pregledno i bolje utječe na čitatelja.

Opširnije...

HRVATSKO PITANJE

Print Friendly, PDF & Email

Ante Delić, Ante Pavelić. Nepoznata pisma iz talijanskog zatvora, Naklada Trpimir, Zagreb, 2019.

Pucnji su odjeknuli Marseilleuom. Nadnevak 9. listopada 1934. Ubijen je jugoslavenski kralj Aleksandar Karađorđević I. Pucnji su odjeknuli Beogradom. Nadnevak 20. lipnja 1928. Smrtno je ranjen hrvatski vođa Stjepan Radić, kao i još neki hrvatski zastupnici. Pucnji su odjeknuli Zagrebom. Nadnevak 5. prosinca 1918. Ubijeni su desetci Hrvata i ranjeno ih na stotine dok su nenaoružani i mirno prosvjedovali protiv ulaska Hrvatske u Jugoslaviju. Samo neupućenima ovi događaji nisu povezani. A takvih nažalost ima i dan danas.

Djelo pred nama izravno se bavi prvim navedenim pucnjem, a neizravno progovara i o onima dvoma. Ujedinili se Hrvati i Makedonci te smaknuli omraženog kralja. Tko je stajao iza? Ustaški pokret? Optuženi Ante Pavelić, kao vođa ustaškog pokreta, te Georges Desbons, glasoviti francuski odvjetnik, misle drukčije. Oni atentat pripisuju hrvatskom narodu. Silom i na prijevaru uveli su ga u jugoslavensku tamnicu kamo se njemu nikako nije išlo. A onda su počela batinjanja i ubojstva u toj tamnici. Kralj je čak prisvojio i hrvatsko ozemlje. To se nije moglo trpjeti. Zbog toga je nastao i ustaški pokret, da stavi ljutu travu na ljutu ranu, kako su govorili.

Opširnije...

DVIJE BAKE

Print Friendly, PDF & Email

Michael Palaich, Za Hrvatsku moje bake, CroLibertas Publishers, Chicago, 2019.

Mnogi su zaslužni za trenutnu slobodu hrvatskog naroda, ne samo oni koje uobičajeno poznajemo. Do pojave ove knjige vjerujem da nismo znali da je među njima i Michael Palaich. Možda smo ga samo poznavali kao tvorca filma Bleiburška tragedija izišloga netom prije Domovinskog rata i to je to.

On je Hrvat trećeg naraštaja jedne hrvatske obitelji u Detroitu. Ali samo po ocu, po majci je Irac. Otac mu je potajno boravio i radio u SAD-u, dok je u njegovoj domovini carevao jugokomunizam, pa je vjerojatno to utjecalo na njega da nije pritiskao djecu koji će put uzeti. On je bio i osjećao se Hrvatom, a oni neka odluče što hoće. I tako je Michael Palaich rastao u američkoj kulturi, ali družeći se neprestano s Hrvatima. Volio je njihove zabave, njihove običaje, iako je znao tek poneku hrvatsku riječ. Najveći je dojam na njega u djetinjstvu ostavila njegova baka Hrvatica. Voljela ga je i on je volio nju. Rastao je upijajući njezinu ljubav i slušajući njezin »broken english«.

Opširnije...

NE RECITE DA NISTE ZNALI

Print Friendly, PDF & Email

Skupina autora, Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH, 1991. – 1995., 1. – 2., Hrvatska zvona – HMDCDR, Mostar – Zagreb, 2020.

»Sudeći prema izvješćivanju medija i njegovom odjeku u svjetskoj javnosti, sukob u travnju 1993. obilježio je zločin u Ahmićima, u kojem su, uz pripadnike ARBiH ubijene u borbi, pripadnici HVO-a izvan borbenih djelovanja ubili i civile. U tom je selu HVO kompromitirao svoje pravo na obranu. Posljedice su bile trenutačne i još traju. Napad ARBiH na HVO u Konjicu i etničko čišćenje općine gurnuto je u drugi plan.« (1., str. 331.) U ovim riječima Davora Marijana zgusnuta je sva višeslojnost hrvatske borbe za opstanak u Herceg Bosni, BiH. Netko je htio da se dogode Ahmići. Tko? U knjizi to nije pobliže razmatrano, pa ne ćemo ni mi.

No, ne mogu Ahmići niti bilo kakav drugi stvarni ili pripisani zločin Hrvatima umanjiti ili pobrisati zločine koji su se dogodili nad njima. Statistika je neumoljiva. »Od 67 općina koje obuhvaća popis hrvatskih žrtava u ovoj knjizi, u razdoblju između dva popisa broj hrvatskog stanovništva povećan je u samo 14 općina, dok je u svim ostalim općinama smanjen.« (2., str. 13.) Očito da je sve jasno. Govore to i druge brojke. Tijekom Domovinskog rata u BiH ubijeno je 8.383 Hrvata. Podatci, pak, o 3.261 ubijenom hrvatskom civilu i zarobljenom pripadniku HVO-a navedeni u djelu pred nama »mogu poslužiti kao prilog istraživanju zločina srpskih i muslimanskih snaga nad Hrvatima u BiH u spomenutom razdoblju.« (2., str. 15.)

Opširnije...

Osobno