OKVIR ZA MRŽNJU

Print Friendly, PDF & Email

Dragan Markovina, 14. februar 1945., Art Rabic, Sarajevo, 2023.

Glupo je čitati ovakve knjige. Ali morao sam zbog fra Lea, fra Joze, fra Rafe, fra Bernardina, fra Grge, fra Kažimira i fra Nenada. Svijetli su to likovi bogoljubne i domoljubne hrvatske povijesti. Nasuprot njima Dragan Markovina stavlja svoje likove, likove internacionalnoga komunizma kojega Europski parlament uvrsti među tri suvremena zlosilja, uz bok nacionalsocijalizma i fašizma.

Radnja ovoga djela, koje bi se htjelo nazvati romanom a zapravo je loš pamflet, započinje s fra Leom Petrovićem. Iako je istaknut taj zlosretni »14. februar 1945.«, ili po Markovini »oslobođenje« Mostara, prava tema je zapravo fra Leo. Prikazan je u potpuno negativnom svjetlu. »To je valjda to, sada.« (str. 5.) Sjedi fra Leo u krugu samostana i razmišlja što je napravio proteklih godina. Spaljene su Bjelušine i pravoslavna crkva, odvedeni su mnogi u nepoznato, spaljena je i sinagoga, kraj dolazi. »Sutra kad se otpor na Bijelom brijegu slomije, a slomit će se, zna i sam da hoće, oni će doći da ga vode.« (str. 7.)

Opširnije...

ONA TADA

Print Friendly, PDF & Email

Silvana Burilović Crnov, Smiljana Rendić – zlatno pero hrvatskoga novinarstva, Glas Koncila, Zagreb, 2022.

Jugokomunisti su na razne načine ubili njih 38. U strahu od likvidacija i progona 131 novinar se iselio. Čak ih je 100 dobilo doživotnu zabranu pisanja. Zanimanje je promijenilo 45 novinara. Samo je 27-orici dopušteno nastaviti obavljati svoj posao, ali pod njihovim strogim nadzorom.

Ovo je krvava povijest hrvatskoga novinarstva na početku »oslobođenja« koje je žestoko zapljusnulo i gimnazijalku Smiljanu Rendić. Bila je tada u katoličkom pokretu »Domagoj«. Jedinoj među 450 učenica splitske ženske realne gimnazije zabranjen joj je upis u sljedeću godinu, a onu prošlu morala je ponavljati iako ju je završila odličnim uspjehom. Jednostavno joj nisu priznali svjedodžbu. Majci joj je 1948. oduzet stan pa je s njom morala u podstanarstvo sastavljeno od jedne sobice. A otac, poznati radićevac kojemu su jugoslavenski žandari više puta prebili rebra, gledao ih je s nebesa.

Opširnije...

GRADITELJ

Print Friendly, PDF & Email

Stanko Bašić, Razgovori, Vlastita naklada, Zadar, 2023.

Pred nama stoji podeblja knjiga, 300-tinjak stranica. A naslov jednostavan: Razgovori. Tako je nekada radila slavna ljevičarka Oriana Fallaci. No, Stanko Bašić niti je ljevičar niti ratni izvjestitelj. U čemu su onda slični?

Malo širim predgovorom sam Bašić nam objašnjava o čemu se u knjizi zapravo radi. Skromno kaže da je ovo njegovo djelo nastavak onoga Razgovorom prema životu. Nisam ga čitao, ali zapažam da je i ono zacijelo išlo bašićevim putem. Gradnja je to duhovne kuće hrvatskoga naroda, njegove kulture, građom koja je pomno probrana. I tu je dodir s Orianom Fallaci. Njezini razgovori također su bili sastavljeni na isti način, makar nam se ne sviđala ideologija koju je provlačila kroz te razgovore i koja je bila okidač za biranje baš tih ljudi koje je Fallaci birala.

Opširnije...

SLIČICE IZ ALBUMA, ŽIVOTNOG

Print Friendly, PDF & Email

s. Celina (Kata) Sarić, Samo dan života, Matica hrvatska, Čitluk, 2023.

Njih 5 djevojčica putuju vlakom do Rima. Ne znaju jezika. Na jednoj usputnoj postaji netko prodaje naranče. »Naranče«, viknula je ona, Kata, iskolačenih očiju. Gospodin koji je s njima putovao i kojega nisu poznavale to je primijetio, kupio 5 naranača i njoj dao najveću. (str. 80.)

Ove se slike Kata, sada s. Celina, sjeća u dubokoj starosti. Unijela joj je dobrotu i nadu u život stisnut sa svih strana. Bježala je, kao i drugi, od smrti, od jugokomunista. Prihvatio ih je u tuđini fra Dominik Mandić i zajedno s drugima brinuo se za njih.

Opširnije...

Osobno