POD SLAMNATIM ŠEŠIROM

Print Friendly, PDF & Email

Joso Živković, Tišina raspadanja, DHK HB, Mostar, 2015.

Prstima dotičeš plodnu posavsku zemlju. To je tvoje, ma koliko drugi nastojali da to nije tako. A vjetar se razbacio pustom širinom. Tako i ti, unatoč svemu. Ćutiš u sebi pjesmu i smjelo kročiš životnim stazama.

Da, Joso Živković radosno i dubinski diše svoj posavski zavičaj. Na prvi pogled to tako ne izgleda. Pa i sami naslov zbirke, Tišina propadanja, kao da navješćuje nešto drugo. No, njemu je samo žao da se dogodilo tako kako se dogodilo. Mnogo je više života u tom podneblju nego što je trenutno slučaj. Umrle su kuće, umrla su sela, ali ostala je ta posavska duša, u tijelu pod slamnatim šeširom. Dotični ne traži puno, tek toliko da bude tu gdje je navikao biti i ništa više. Makar sve bilo u krhotinama, izbrazdano nedavnim događajima. Međutim, sve može biti drukčije ako poslušamo poziv u sebi, kao što kaže posljednja pjesma u zbirci. Klica u zemlji nudi nadu./ Rodovi će doći./ U preobrazbi mlakoj,/ čim osluhnemo poziv,/ hitro moramo poći;/ unatoč truleži i koncu u nama/ - sve se nastavlja. (Klijanja)

Opširnije...

KRIK, ONAJ SMIRENI

Print Friendly, PDF & Email

Šimun Šito Ćorić, Slušaj, Iris, FRAM-ZIRAL – HKZ-Hrvatsko slovo, Mostar – Zagreb, 2015.

Bio je rat. Onaj u tvojoj domovini, kasnije nazvan Domovinski. Kako se odnositi prema njemu? Pričati neke mirotvorne priče ili se nastojati oduprijeti?

Ćoriću je od početka bilo jasno na koju stranu krenuti. Nalazio se u tuđini, ali je koristio svaki trenutak i svaku priliku pomoći svojima. Jedan od načina bilo je i pisanje, u ovom slučaju ono književno. Još na samom početku toga rata objelodanio je na njemačkom jeziku u Švicarskoj ovu knjigu pred nama. Kasnije su slijedili neki drugi jezici, a na samom kraju i hrvatski, jer nama je valjda sve to trebalo biti jasno. Na stranu što su zaredale pozitivne, pa i laskave, kritike. Važno je bilo prenijeti istinu u taj zapadni svijet koji bi radije pričao one mirotvorne priče nego naviještao da se treba oduprijeti, a kamo li da bi u tomu pomogao. Samo Bog zna koliko je pisac uspio. Ali zacijelo jest, jer su neke novine objavile ove crtice u nastavcima.

Opširnije...

TVRDOĆA PLOČNIKA

Print Friendly, PDF & Email

Boris Maruna, Svijet koji znam, DHK, Zagreb, 2015.

On je bio naš pravi disident, ne kao oni, nazovi naši, iz devedesetih godina prošloga stoljeća. Boris Maruna. Nije se mirio s jugokomunističkim režimom pa je 1960. s dvojicom braće prebjegao u inozemstvo. Skrasuje se u Argentini, pridružuje Vinku Nikoliću i počinje objavljivati u Hrvatskoj reviji. Još jedan hrvatski pjesnik na tvrdom svjetskom pločniku, ali bolje i to nego pod ledinom kao mnogi prije njega.

Opširnije...

JEDAN DAN

Print Friendly, PDF & Email

Srećko Marijanović, Moje će uši rasti, Naklada DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Stolac, 2015.

Ima pjesnika s kojima ne znaš što bi, a ima i onih koje čitaš. Marijanović spada u potonje.

Napisao je zbirku, mogli bismo reći, u jednom dahu, iako su tu sabrane pjesme iz različitih razdoblja i različitih tematika. Protuslovno? Pročitajmo posljednji stih u zbirci: ne djede ne ću stati (Ne ću stati) Započeo je nešto, nailazio na raznorazne poteškoće, ali on ide dalje zbog zavjeta koji je nekada dao. Očito poglavito samima sebi jer samo u tom slučaju prikupljamo dovoljno snage ići naprijed. Što se može, pomalo smo sebični, ta ljudska smo bića. No, nakon toga zavjet se prelijeva i na druge. Bića smo ipak u odnosu prema nekome.

Opširnije...

Osobno