ČIŠĆENJE ZRCALA

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Međimorec, Presvijetli i rabin, Naklada Pavičić, Zagreb, 2006.

Kardinal Stepinac ostavio je u Crkvi u Hrvata i u hrvatskom narodu neizbrisiv trag, kao i u čitavoj Crkvi. No, to određene sile ne mogu oprostiti. One su davno odredile u kakvom se zrcalu treba Stepinac i svi mi zajedno ogledati: zrcalo povijesne krivnje.

Međimorec, između ostaloga hrvatski književnik i ratnik, ne obazire se na ovako maglovite i tobože neupitne postavke. On piše roman koji se temelji na povijesnim činjenicama i njima pridodanih događaja iz uobrazilje, ali opet kao slika stvarnosti. Tka tako tkivo povijesnog romana, ali i tkivo prvorazredne memoaristike. Poslije ovog romana više ništa nije isto unatoč svoj upornosti onih koji tako ne misle.

Opširnije...

TATINI SINOVI

Print Friendly, PDF & Email

Viktor Jerofejev, Dobri Staljin, Fraktura, Zagreb, 2006.

Je li vas ikada zanimalo kako su živjela i kako sada žive djeca komunističkih moćnika? Imate prilike to saznati iz ovog romana, autobiografije, što li je već! Pisac nas izvješćuje da je pripadao moskovskoj »zlatnoj mladeži«, djeci članova politbiroa, Brežnjevljevih pomoćnika, ministara, veleposlanika, generala. (str. 266.) Ne govori o tome ironično, pokajnički, već samo ustvrđuje i s mišlju o novim vremenima u svojoj glavi sve pokušava raščlaniti.

Život u obilju (za tadašnje sovjetske i komunističke prilike), očevo službovanje u inozemstvu, hod u svijetlu budućnost. U takvom ozračju rastao je pisac Jerofejev i postajao buntovnikom, ali ne zbog uvjerenja, nego zbog obijesti. Nije onda čudno da ne kritizira komunizam svoga oca i svoje obitelji, Staljina, kojeg je i sam imao priliku upoznati. Njemu su sve to slike djetinjstva i mladosti, o onima koji nisu imali ni jedno ni drugo nema ni riječi u ovom djelu. Na kraju se sve ustvari pretvara u sudar prebiranja po uspomenama i kraha jedne ideje. Autor nema nekog posebnog značenjskog odnosa ni prema jednome ni prema drugome. On jednostavno živi život i pušta da ga nosi ovozemaljskim stazama. No, ne zaboravlja slijediti današnje klišeizirano pisanje ispunjeno spolnošću, pornografijom, raspojasanošću, izočnošću sudova o životu izvan nama vidljivog svijeta.

Opširnije...

ŽIVOTNA NIT

Print Friendly, PDF & Email

Vladimir Lončarević (uredio), Krist u hrvatskom pjesništvu, Verbum, Split, 2007.

Iako tematske pjesničke antologije ne daju cjelokupnu sliku o nekom pjesniku, ovu antologiju i te kako treba pozdraviti. Ona bjelodano pokazuje duhovna kretanja naših pisaca, ali i duhovna kretanja i usud hrvatskog naroda.

Pozoran čitatelj lako će primijetiti da na pjesničke uradke toliko ne utječe položaj u društvu, nego sloboda i robstvo. Što je slobode više, to su i pjesme otvorenije, životnije i duhovnije, a što je ima manje, pjesme su sve zatvorenije i moramo se pitati o čemu je pjesnik zapravo htio govoriti. Ipak, životna nit nikada nije prekinuta. Ona se sastoji od pripadnosti svome narodu ili domoljublja te od pripadnosti svojoj vjeri ili bogoljublju. Čak ju nije prekinula ni »crvena nit« koju su pokušali silom nametnuti hrvatskom narodnom biću.

Opširnije...

TSUNAMI

Print Friendly, PDF & Email

Helena Peričić, Izići na svjetlo, Gradska knjižnica, Zadar, 2005.

Nalazeći se na razmeđi kultura, vjera i civilizacija, Hrvati su neprestano vodili borbu za svoju opstojnost. Kako ta povijesna zbiljnost izgleda kroz ženski vidik, priča nam Helena Peričić. Napisala je četiri drame u kojima su glavni likovi žene. A napadači su različiti: Turci, Mlečani, Francuzi, Srbi. Nisu ti likovi uvijek svijetli i sretni. Spisateljica želi reći da treba znati birati u životu. Onaj tko to ne zna završava u jadu, unatoč svim svojim dobrim osobinama.

Širok je povijesni raspon obuhvaćen u ovim dramama. Očekivali bismo stoga stranice i stranice teksta. Umjesto toga sve su to jednočinke, nešto poput predložaka za velebna djela. Suprotstavivši veličinu teme i kratkoću njezina prikaza, spisateljica želi uvući čitatelja što prije u povijesna događanja koja su, na žalost, i dalje na djelu. Povijesni tsunami, naime, nije zaboravio navraćati u naše krajeve. Zbog toga hrvatski narod i danas bije bitku za svoju slobodu. Nema vremena za velike govore, treba spoznati težinu stanja i odlučno krenuti naprijed.

Opširnije...

Osobno