O PJESMU OSLONJEN

Print Friendly, PDF & Email

Tomislav Brlek (priredio), Svojeručno – Šoljan. Izabrane pjesme, DHK, Zagreb, 2013.

Svojim pisanjem i djelovanjem Šoljan je obilježio vrijeme u kojem je živio. Vjerovao je u moć književnosti pa su ga neki prozvali utopistom. Vidimo to i u ovoj knjizi njegovih izabranih pjesama.

Malo me začudilo što ne naiđoh i na onu njegovu već legendarnu pjesmu Vukovarski arzuhal. Spada u antologiju. Priređivač tako očito nije mislio. Šteta. Možda ga je zbunila »politička korektnost«.

Opširnije...

TOPLINA SRCA

Print Friendly, PDF & Email

Branko Pilaš, Izvori i poticaji, Vlastita naklada, Zagreb, 2013.

Djeci se ne može prići bilo kako. Treba imati otvoreno srce i govoriti im po istini.

Branko Pilaš odavno sve to zna. Zbog toga je u stanju napisati zanimljivu, dobrodošlu knjigu, ne samo za djecu nego i za odrasle.

Ova pred nama pojavila se nakon knjiga Raspršenim vrelima književnih djela i Ljepotom maštanja i stvaranja. U tim dvjema htio nam je predstaviti književnike koji su stvarali zapažena djela, ali nam predstaviti i one vrsne koji tek dolaze. Nešto slično čini i u ovoj.

Opširnije...

U VRTLOGU

Print Friendly, PDF & Email

Anđelko Vuletić, Pitanje čitatelju, DHK, Zagreb, 2013.

Anđelko Vuletić, između ostaloga, poznati je hrvatski romanopisac. S pravom. I ovdje nastavlja taj niz, romanom propitkivanja o našem ljudskom ponašanju.

Slijed događaja započeo je vraćanjem glavnog lika od liječnika. Pluća otkazuju. Bori se sam sa sobom. Uputio se pješice da bi možda nekoga sreo, s njim porazgovarao. Uzalud. Svatko žuri za svojim poslom, pa tako i poznanici. Nema ništa ni u poštanskom pretincu. Kad se bolje zagledao, primijetio je neku neuglednu ceduljicu. Pisalo je: »Ubij se sam da te ja ne ubijem!« I pokrenuo se slijed događaja.

Opširnije...

NAŠ ČOVIK

Print Friendly, PDF & Email

Tomislav Žigmanov, Bunjevački Put križa, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Subotica, 2013.

Bunjevci su odnekle doselili u Vojvodinu. Povijest više-manje drži da je to bilo iz Hercegovine, s rijeke Bune, pa su tako i dobili svoje današnje ime. Naravno, oni su Hrvati, jedino to neki u Srbiji ne žele priznati pa bi od njih stvarali posebnu naciju. Ali da sada ne idemo u to.

Tomislav Žigmanov je svega ovoga svjestan te nam ovim djelom podaruje ujedno i zrelu krišku povijesti. Shvatio je da se ne treba stidjeti ikavice, da se ne treba stidjeti molitvenika u rukama, da se ne treba stidjeti križeva krajputaša. To je ono što je Bunjevce održalo kroz povijest i što ih i danas održava na negostoljubivoj vojvođanskoj vjetrometini sa smjerom iz Srbije.

Opširnije...

Osobno