TVRDOĆA PLOČNIKA

Print Friendly, PDF & Email

Boris Maruna, Svijet koji znam, DHK, Zagreb, 2015.

On je bio naš pravi disident, ne kao oni, nazovi naši, iz devedesetih godina prošloga stoljeća. Boris Maruna. Nije se mirio s jugokomunističkim režimom pa je 1960. s dvojicom braće prebjegao u inozemstvo. Skrasuje se u Argentini, pridružuje Vinku Nikoliću i počinje objavljivati u Hrvatskoj reviji. Još jedan hrvatski pjesnik na tvrdom svjetskom pločniku, ali bolje i to nego pod ledinom kao mnogi prije njega.

Opširnije...

JEDAN DAN

Print Friendly, PDF & Email

Srećko Marijanović, Moje će uši rasti, Naklada DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Stolac, 2015.

Ima pjesnika s kojima ne znaš što bi, a ima i onih koje čitaš. Marijanović spada u potonje.

Napisao je zbirku, mogli bismo reći, u jednom dahu, iako su tu sabrane pjesme iz različitih razdoblja i različitih tematika. Protuslovno? Pročitajmo posljednji stih u zbirci: ne djede ne ću stati (Ne ću stati) Započeo je nešto, nailazio na raznorazne poteškoće, ali on ide dalje zbog zavjeta koji je nekada dao. Očito poglavito samima sebi jer samo u tom slučaju prikupljamo dovoljno snage ići naprijed. Što se može, pomalo smo sebični, ta ljudska smo bića. No, nakon toga zavjet se prelijeva i na druge. Bića smo ipak u odnosu prema nekome.

Opširnije...

KRIK, ONAJ SMIRENI

Print Friendly, PDF & Email

Šimun Šito Ćorić, Slušaj, Iris, FRAM-ZIRAL – HKZ-Hrvatsko slovo, Mostar – Zagreb, 2015.

Bio je rat. Onaj u tvojoj domovini, kasnije nazvan Domovinski. Kako se odnositi prema njemu? Pričati neke mirotvorne priče ili se nastojati oduprijeti?

Ćoriću je od početka bilo jasno na koju stranu krenuti. Nalazio se u tuđini, ali je koristio svaki trenutak i svaku priliku pomoći svojima. Jedan od načina bilo je i pisanje, u ovom slučaju ono književno. Još na samom početku toga rata objelodanio je na njemačkom jeziku u Švicarskoj ovu knjigu pred nama. Kasnije su slijedili neki drugi jezici, a na samom kraju i hrvatski, jer nama je valjda sve to trebalo biti jasno. Na stranu što su zaredale pozitivne, pa i laskave, kritike. Važno je bilo prenijeti istinu u taj zapadni svijet koji bi radije pričao one mirotvorne priče nego naviještao da se treba oduprijeti, a kamo li da bi u tomu pomogao. Samo Bog zna koliko je pisac uspio. Ali zacijelo jest, jer su neke novine objavile ove crtice u nastavcima.

Opširnije...

»KASARNA«

Print Friendly, PDF & Email

Esad Jogić, Drinske mučenice, Naklada Đuretić, Zagreb, 2015.

O Drinskim mučenicama naizgled se sve zna. Jedino se malo zna o onima koji su ih zapravo ubili. Kaže se neprijatelj i to bi trebalo biti to. A nije! Jogić bez dlake na jeziku uz ostalo iznosi i povijesne činjenice te jasno kaže na koga spada krivica, na četnike.

Ipak, ovo djelo ne bi trebalo doživljavati kao životopis Drinskih mučenica. Njemu je poglavito cilj istražiti zlo koje se obrušilo na ove časne sestre, ali i na puk istočne Bosne koji se u to doba nerijetko priznavao Hrvatima. Krv je tekla rijekom Drinom. Posijano je sjeme razdora koje se teško iskorjenjuje.

Opširnije...

Osobno