ZRCALO

Print Friendly, PDF & Email

Zvonimir Šeparović (uredio), Pamćenje i povijesna istina o žrtvama, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb, 2018.

Mnogo je raznoraznih udruga u hrvatskom narodu s obje strane granice. Međutim, malo njih nastoji skrbiti oko zajedničke nam istine. Jedna od udruga koja iskače iz svega toga jest Hrvatsko žrtvoslovno društvo. Između ostaloga svake treće godine priređuje kongrese glede hrvatske žrtve kroz povijest, a naročito u ova naša vremena. Prvi je održan 1998., pod visokim pokroviteljstvom predsjednika države Hrvatske dr. Franje Tuđmana. A sedmi, čiji zbornik radova držimo u rukama, održan je 2016. Pokrovitelji su se, pak, kroz to vrijeme mijenjali, ovisno o tomu koliko je narodna ili nenarodna vlast bila na čelu hrvatske države.

Na početku ovoga djela doneseni su najprije pozdravi kongresu. Radi se o Stjepanu Sučiću, pomoćniku ministra hrvatskih branitelja te o mons. Josipu Mrzljaku, varaždinskom biskupu. Trebalo ih je biti još, ali... Sam kongres odvijao se u Zagrebu, Varaždinu i u Svibovcu Topličkom 30. rujna – 2. listopada. Pozdravne govore slijede uvodni referati, a njih opet referati. Tako je to jednostavno nazvano. Tu je i nekoliko dodataka: Kratki prikaz novih žrtvoslovnih knjiga i video zapisa s komemoracija i blagoslova spomen obilježja; Završna sjednica Kongresa; Komemoriranje žrtve; Zaključci Kongresa; Godišnja skupština; Zajedničko druženje; Osvrti, poruke i zahvale nakon kongresa; Donatori. Očito se radi o temeljito napravljenom djelu koje ima namjeru senzibilizirati javnost.

Svatko tko zaviri u ovo bogatstvo podataka naći će se kao pred zrcalom. Najprije će mu se otvoriti sva nakaznost jugokomunističkog sustava, a onda će se upitati što je sam do sada učinio za ove žrtve. Zbog toga je dobro da se objavljuju ovakve knjige. One trse put pred nama da lakše dođemo do prave istine. Znamo da kroz predugih 45 godina jugokomunističke strahovlade tim putem nismo smjeli javno ići, samo u dubokoj potaji. Hvala Bogu da je svanulo vrijeme kada konačno možemo biti ono što jesmo, ako se i dalje ne bojimo.

Miljenko Stojić

Miljenko Stojić, Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, Međugorje, 14. studenoga 2018.

RAZASUTI, ALI NAŠI

Print Friendly, PDF & Email

Ante Čuvalo, Hrvati u svijetu. 101 životopis za školarce (i roditelje), CroLibertas Publishers, Chicago, 2017.

Ništa nova nismo rekli ako ustvrdimo da nas Hrvata ima na svim krajevima kugle zemaljske. No, znamo li barem istaknute ličnosti među njima? E, na to je već malo teže odgovoriti.

Ante Čuvalo prihvatio se, mogli bismo reći, nezahvalna posla, kušajući među mnoštvom raseljenih i razasutih Hrvata pronaći one koji su se nečim posebno dokazali. Kako sam kaže, počeo je to raditi sasvim slučajno. Urednik lista za mladež Školarac, pokojni Krešimir Šego, zamolio ga je da čitateljima pokaže one koji bi im mogli biti uzor. Držao je da to Čuvalo može jer je dugo bio u inozemstvu i tamo stekao ime. Na taj način nastade ova knjiga, s iznimkom nekoliko posljednjih članaka, jer se Školarac u međuvremenu ugasio.

Opširnije...

NA NAŠEM PRAGU

Print Friendly, PDF & Email

Ante Čuvalo, Komunistički totalitarizam na djelu, CroLibertas Publishers, Chicago, 2018.

Pisale su se i još se pišu mnoge knjige o komunizmu. Nastoji se s raznih strana sagledati njegova zlokobna ćud. I to je dobro. Moramo se očistiti od tih misli i tih djela.

Ante je Čuvalo također pošao tim putem, ali na jedan svoj osoben način. Nije se ogrnuo velikim mislima i teorijama, nego je za iznošenje prave slike komunizma uzeo događanja u dva ljubuška sela, Proboju i Radišićima, koje je uostalom dobro poznavao. Na tom malom primjeru onda je lako sagledati cjelovitost. A sve je započelo slučajnim pronalaskom arhivske građe u podrumu ljubuške općine Mjesnih narodnih odbora iz negdašnjeg kotara Ljubuški.

Opširnije...

PUTOVIMA DRUGIH

Print Friendly, PDF & Email

Mato Nedić, Ako hoćeš biti svjetionik, Vlastita naklada, Tolisa, 2017.

Ima zaista dosta velikih djela u svjetskoj književnosti, ali ima i onih koji su proglašeni takvima mada zapravo ne spadaju u taj krug. Pisac istina ne postavlja ovako stvari, ali se ta razdioba nazire ispod površine.

Ovom knjigom Nedić je zapravo obilježio 20 godina svoga književnoga djelovanja. Možemo reći malo ili puno, ovisi kako gledamo. No, svakako su te godine kod Nedića prohujale radno. Trsi se ući u bit književnosti i kao takvu je predati sljedećim naraštajima. Evo što zapravo misli o njoj. »Stvarna je književnost ona koja nastaje stvaralačkim naporom u potpunoj slobodi stvarateljskoga duha; to je ona književnost za koju se živi, s kojom se poistovjećuje i za koju se, ako treba, i pati...« (str. 88.)

Opširnije...

Osobno