MI SMO ODVAJKADA TU

Print Friendly, PDF & Email

Marija Musa, Hrvatski jezik u BiH, Školska naklada, Mostar, 2018.

Jugokomunizma smo se oslobodili, valjda, još tamo devedesetih, ali hrvatskom jeziku i dalje ne cvjetaju ruže u BiH. Do toga zaključka dolazi i ovo djelo Marije Musa.

Da netko ne bi pomislio kako je sve nategnuto, istraživana je javna komunikacija od 1945. do danas. Nekada se govorilo o zajedničkom jeziku, dok se danas ipak govori o tri službena jezika u BiH. Unatoč tomu nastoji se da prevlada onaj izričaj kako se svi međusobno razumijemo. Iza svega, podrazumijeva se, stoje određene političke namisli koje bi htjele stvoriti nekakav BHS jezik, a onda sukladno tomu i takvu naciju.

Opširnije...

ONA OSLOBAĐA

Print Friendly, PDF & Email

Ante Nazor i Tomislav Pušek (uredili), Domovinski rat. Pregled političke i diplomatske povijesti, Nakladni zavod Globus – Hrvatski Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2018.

Možemo sudjelovati u nekim događajima, ali vremenom sva naša sjećanja blijede. Zbog toga je dobro imati ih zabilježena i čistiti ih od toga zaborava da bi nam i dalje mogla davati smjer kroz život.

Na tomu tragu ovo je ne samo dobro došlo, nego i odlično djelo pred nama. Stvara sintezu prošlih događaja te na pravi način odgoneta današnju stvarnost.

Najprije pođimo od pristupa, iako bi se on trebao podrazumijevati. Pisci su potpuno svjesni, uživaju u tomu, da je Domovinski rat temelj suvremene hrvatske države. Kako različito od onih koji u glavi još nose jugoslavensku paradigmu, da o velikosrpskoj i sličnima ne govorimo. Na taj način lakše dopuštamo da nas donesena građa vodi u ta vremena te da na temelju razmišljanja o njoj stvaramo svoje mišljenje. A mogli bismo zaključiti da nas ovakav pristup jednostavno oslobađa.

Opširnije...

HOD PO RUŠEVINAMA

Print Friendly, PDF & Email

Anto Orlovac, Gubitci Banjolučke biskupije u ratu 1992. – 1995., Banjolučka biskupija, Banja Luka, 2018.

Već su i desetljeća prošla kako je završio Domovinski rat pa ipak još uvijek prebrojavamo svoje mrtve. I otkrivamo svu težinu istine gurnute u stranu.

U Banjolučkoj biskupiji moglo bi se reći da nije bilo rata. On ju je tek zapljuskivao na tri rubna područja: onom prema Posavini; onom prema Bihaću; onom prema Livnu. Kad je sve počelo 1991., Banjolučka je biskupija imala 48 župa i u njima 96.670 vjernika. A godine 2017. broj vjernika je tek 30.151. Tko je kroz proteklo vrijeme o svemu tomu govorio, tko je nastojao učiniti što se učiniti da?

Tako dobro znamo da je taj ničim opravdan pogrom napravljen pod paskom tzv. Međunarodne zajednice, tako dobro znamo da je tamošnji biskup dr. Franjo Komarica uzaludno dizao svoj glas. A razvikani mediji u hrvatskom narodu uglavnom su šutjeli kako tada tako i danas.

Opširnije...

NJEZINO LICE

Print Friendly, PDF & Email

Ante Čuvalo, Grozote u Odesi 1916. – 1917., CroLibertas Publishers – Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Chicago – Zagreb, 2018.

Za stradavanje Hrvata u Odesi znalo se od samog početka, ali se sve to nastojalo zaboraviti. I uspjelo se. Tomu je pridonio i Miroslav Krleža. Najprije je progovorio o krvavoj Odesi, da bi kasnije sve umanjivao govoreći da je podatke o tomu iznio jedan frankovac. Bio je to njegov dug krvavoj Jugoslaviji koju je i sam stvarao te koja je bila krvavija od Odese.

Klupko se počelo odmotavati kad je Aleksander Horvat 6. srpnja 1918. u Saboru kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije podnio interpelaciju o velikosrpskom i jugoslavenskom ubijanju Hrvata i Slovenaca u Rusiji zarobljenih u Prvom svjetskom ratu. Kako nas povijest uči, odnarođeni ga Sabor nije poslušao pa su 1. prosinca 1918. otišli kao guske u maglu prema jugoslavenskom ujedinjenju. Otrežnjenje je, pak, počelo brzo stizati, već 5. prosinca. Grga Anđelinović, brat djeda Vesne i Zorana Pusića, kao policijski zapovjednik zapovjedio je paljbu na njih u Zagrebu na Jelačiću trgu i tom prilikom ubio njih 15.

Opširnije...

Osobno