U ZRCALU DOMOVINE

Print Friendly, PDF & Email

Krešimir Kašpar – Marinko Krešić, Hrvatski generali i admirali 1991. – 1999., Hrvatski generalski zbor – Matica Hrvatska, Zagreb – Grude, 2019.

Naoko su počeli ni iz čega. Zapravo, počeli su iz novoga izdanja hrvatske države. A ona je u sebi utjelovila sve dotadašnje hrvatske pokušaje za slobodom. I stoga je dobro da je objelodanjena ova knjiga.

Nažalost, oko svega su se morali potruditi sami generali i admirali. Otvoreno to kažu u Uvodnoj riječi. Dotadašnji napisi o njima bili su površni, pa i neprijateljski. Sjetimo se odnosa prema njima otkako na izborima 3. siječnja 2000. pobijediše stvarni i mentalni pristalice jugokomunista. Traje to do današnjega dana. I onda nema druge nego pouzdati se u sama sebe, kao ono ratnih godina.

Opširnije...

NISU TO ČINJENICE

Print Friendly, PDF & Email

Roman Domović, U zasjedi dezinformacija, HMDCDR – Tehničko veleučilište, Zagreb, 2019.

Hrvatski bojovnici nisu se samo borili protiv neprijatelja na bojnom polju, nego i protiv izdajnika u našim redovima ili pete kolone kako se to uobičaje reći. Takvi su širili razne glasine i pokušavali pokolebati bojovnike duboko u nutrini. A tada si lak plijen za one s druge strane.

Domović u ovoj knjizi iznosi šest glasina ili šest medijskih informacija kojima su se dotični služili: Teza o prodaji, izdaji Vukovara; Mit o 200 obitelji; Globusovi zemljovidi o podjeli BiH; Vrpce iz Karađorđeva; Stajališta predsjednika republika SFRJ o ustavnopravnoj krizi na pregovorima od ožujka do lipnja 1991.; Teza da je prepolovljen broj Hrvata u BiH zbog hrvatske politike 1990-ih. Zar ne, dobro nam ove podvale odzvanjanju u ušima jer medijski trubači ne prestaju trubiti.

Opširnije...

DOKAZI KOJI TO NISU

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Tuđman, Haški krivolov, Hrvatska sveučilišna naklada – HDCDR u BiH, Zagreb, 2019.

Optužnica protiv hrvatske šestorke iz Herceg Bosne, BiH, podignuta je 4. ožujka 2004., suđenje je započelo 26. travnja 2006., a presuda je bila 29. studenoga 2017. Već i iz ovih nadnevaka se vidi da nešto sa svim tim nije u redu. I zaista puno toga nije bilo. Tamo na tom Haškom sudu.

Dr. Miroslav Tuđman u ovom obimnom djelu od preko 500 stranica raščlanjuje dokaze o ciljevima tzv. zajedničkog zločinačkog pothvata (ZZP). Tako je, naime, Haški sud okarakterizirao borbu hrvatskog naroda za slobodu na ozemlju BiH. »Pravni institut "zajednički zločinački pothvat (ZZP)" doktrina je koju je ICTY skrojio kako bi mogao suditi pojedincima za zločine koje osobno nisu nužno počinili, ali ih Tužiteljstvo smatra odgovornima jer su bili dio skupine ili organizacije koja je imala za cilj i svrhu počiniti zločine.« (str. 26.) Drugim riječima rečeno, svatko tko se borio na strani HVO-a jednostavno je zločinac. Zar su onda čudne one znamenite riječi generala Slobodana Praljka nakon što je čuo presudu: »Suci. Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prezirom odbacujem vašu presudu!«? (str. 15.) Nakon toga je popio otrov da bi sačuvao svoju vojničku i ljudsku čast, kao što su Drinske mučenice skočile s drugog kata zgrade da bi sačuvale svoju redovničku i ljudsku čast.

Opširnije...

ISTINITA ISTINA

Print Friendly, PDF & Email

Franko Burmas, Žrtve komunizma na Korčuli, HŽD, Zagreb – Korčula, 2015.

Istina o jugokomunističkim zločinima, hvala Bogu, polako izlazi na vidjelo. Pozdravljaju to oni na koje se zlosilje nesmiljeno oborilo. Nije se radilo samo o protivničkoj strani, nego i o onoj koju bismo uvjetno mogli nazvati »njihovom«. Jasno nam to pokazuje ovo djelo pred nama.

Na Korčuli ustaša i domobrana nije bilo. Bili su samo kao osvajači Nijemci i Talijani, te kao »osloboditelji« partizani. I na stotine Korčulana je poginulo u raznim partizanskim bojevima. No, ginulo se i od partizanske ruke. »Onih, više od osamdeset Korčulana koje su partizani-komunisti likvidirali, za vrijeme i nakon kapitulacije Italije, nevine su žrtve, i partizansko-komunistički su zločin nad vlastitim sunarodnjacima.« (str. 171.) Ovo još više razotkriva zločinačku narav komunističke ideologije. Ubijala je ne samo protivnike, već svakoga onoga tko nije stupio pod njezin stijeg. Ogledalo se to i u slučajevima tzv. obilježenih. Komunistička partija odlučila nekoga likvidirati. Ali zbog određenoga razloga ne želi to izravno učiniti pa dotičnoga šalje u prve borbene redove i na najžešća mjesta. Ne pogine li tu stići će ga metak negdje iz pozadine.

Opširnije...

Osobno