Srećko M. Džaja, Politička realnost jugoslavenstva, Svjetlo riječi, Sarajevo – Zagreb, 2004.

Jugoslavenska namisao ostavila je pogubne posljedice po ljude na ozemlju kojim je uspjela zavladati. Nastala ponajvećma među hrvatskom inteligencijom iz želje da se južnoslavenski narodi polovicom 19. st. oslobode tuđinskih vladavina, razvila se u nesmiljeni oblik tiranije. Tomu su kumovale velike svjetske sile, poglavito Engleska i Francuska zbog svojih osobnih probitaka. Srećko M. Džaja umješno je prikazao, a možemo reći i razotkrio, nastanak, razvoj i kraj ove namisli.

U prvom poglavlju prikazan je politički sustav Prve Jugoslavije. Nesporazum je nastao odmah na početku. Srbi su naziv Država Srba, Hrvata i Slovenaca shvaćali kao naziv koji označuje državni savez tri plemena jednoga naroda, a Hrvati i Slovenci kao državni savez triju naroda. Ime Jugoslavija tek je kasnije ušlo u opticaj. Međusobna mržnja našla je plodno tlo za širenje. Politički ekstremizam bujao je u obliku srpskog četništva i hrvatskog ustaštva. U II. svj. ratu pridružio im se i komunizam tako da se »jugoslavenski san« jednostavno rasplinuo. No, htijenjem velikih svjetskih sila stvorena je Druga Jugoslavija, o čemu Džaja govori u drugom poglavlju. Komunisti ovu državu oblikuju kao državu još nekih naroda: Makedonaca, Crnogoraca, Albanaca i drugih. Njima kasnije dodaju i novostvorenu naciju Muslimane. Bosna i Hercegovina u svemu tomu zauzima posebno mjesto i Džaja joj posvećuje treće poglavlje. Preko njezinih leđa su se uistinu prelamale sve političke namisli i na njezinom je primjeru stoga najlakše vidjeti kako je tekla povijest jugoslavenštine. Dodatak knjizi čine kratice, izvori i literatura, tablice, karte, kazalo osoba i kazalo imena mjesta.

Džaja postavlja i smisleno pitanje: »Je li raspad Jugoslavije bio samo jedna sistemska pogreška koja se mogla izbjeći ili je jugoslavenski projekt u sebi bio pogrešna konstrukcija koja se ranije ili kasnije morala urušiti?« (str. 297.). Na to pitanje i odgovara bez imalo krzmanja. Zaključak mu je da narodi koje je poharala jugoslavenska namisao trebaju vremena za odmor i normaliziranje odnosa, te da međunarodni pseudoeksperti ne bi smjeli pokušavati sklopiti neku Treću Jugoslaviju.
Trebat će uistinu uložiti puno napora ne samo da se ponovno izgradi porušeno i koliko toliko zacijele duševne rane, već da se svi zajedno uspijemo izboriti za smislen oblik države u kojoj živimo i koja je izišla iz nesretnih Jugoslavija. Taj oblik svakako bi trebao počivati na demokraciji. Z. Balkan i nešto slično to zacijelo nije.

Miljenko Stojić

Radiopostaja »Mir« Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 8. svibnja 2006., 21.00 – 21.45