AA. VV., Haaški sud – »Zajednički zločinački pothvat« – Što je to?«, 1, Hrvatsko kulturno vijeće, Zagreb, 2006.

Nepromijenjena intelektualna elita iz doba Jugoslavije, potpomognuta istomišljenicima izvana, stvara dojam da je o Haaškom sudu sve rečeno i da mu se treba pokoriti da bi pravda izronila na svjetlo dana. No, postoji i druga, nepotkupljiva intelektualna elita, koja kaže da je Haaški sud najblaže rečeno pretjerao. Takvi su u Zagrebu 9. lipnja 2006. priredili stručno-znanstveni skup na temu Haaškog suda. Izlaganja s tog skupa sabrana su u ovoj knjizi.

Recimo odmah da je skup pogodio »u sridu«, poput najvještijeg alkara. Stručnjaci su jasno i bez pridržaja progovorili o čemu se točno radi. Najdalje je otišao Josip Pečarić koji u naslovu svoga predavanja kaže: »Haaški sud i njegov zajednički zločinački pothvat«. Nakon što se dočitaju skupljeni radovi ostaje gorak okus da je na djelu pomno smišljena prijevara. Dobro bi bilo da su u knjizi rabljena veća slova što bi odteretilo čitateljev vid i dalo veće dostojanstvo samoj knjizi i građi koju donosi; isto bi tako dobro bilo i da su napravljeni sažeci barem na engleskom jeziku. Zbog brzine tiskanja postoji i poneka pogrješka u navođenju bilješki i stručne literature. Nadam se da će se to ispraviti pri prevođenju na druge jezike, što je, spomenuh, nužno potrebno.

Ako ste stekli dojam da autori samo napadaju Haaški sud, nemate pravo. Hrvoje Hitrec, predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća, u uvodu razlaže bitne nadnevke nastanka hrvatske države. Nakon njega opet svojevrsnim vremenskim redom govori se o počecima Haaškog suda. Primjedbe, za nekoga opravdane za druge ne, dolaze tek nakon razlaganja o čudnom putu kojim je Haaški sud ubrzo krenuo nakon svoga osnutka. Umjesto da štiti žrtvu on je izjednačuje s napadačem i ima namjeru pisati drukčiju povijest od one koja se stvarno dogodila. Da bi sve to postigao, namjerno ne razlikuje »ratni zločin« i »zločin u ratu«. Može se reći da je u svemu nazočno naknadno pranje prljave savjesti određenih sila Međunarodne zajednice i uski, sebični probici Velike Britanije. O Haaškome sudu u knjizi polemično progovara i jedan Britanac – Robin Harris.

Knjiga završava člankom Marka Barišića »Političke igre oko Oluje«. Znamo da je ona bila kruna na hrvatskom hodu do slobode, kao i spas za BiH. Spasila je tada i čast Međunarodne zajednice. Zbog svega toga Haaški se sud upeo iz petnih žila vratiti natrag kotač povijesti. Bojimo li se da će uspjeti?

Miljenko Stojić

Radiopostaja »Mir« Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 5. veljače 2007., 21.00 – 21.45