Print Friendly, PDF & Email

 Josip Grbac, Kršćanska etika u ozračju svakodnevice, Josip Turčinović, Pazin, 2004.

Ne tako davno vikali su nam »diktatura proletarijata«, danas nam viču »diktatura relativizma«. A mi, kada bismo se odavali vici, mislim da bismo trebali reći »potreba mjerila«. Grbac nam upravo to poručuje ovom knjigom. Našu svakodnevicu promatra pod svjetlom ljudskosti i vjere u Isusa Krista. To je, pak, tako daleko od spomenutih vikača.

Tko bi mogli biti ti vikači? Grbac ne progovara na ovaj način, ali govori o ćudorednim nedoumicama glede genetskog istraživanja, o eutanaziji, zaštiti ljudskog embrija, ratnim zlodjelima, homoseksualnosti, drogi, potrebi katoličkog školstva i još koječemu drugome. Lako ćemo, dakle, razabrati tko bi mogli biti oni vikači. Njima nije do ovakva govora, njima je do potpune vlasti, totalitarizma kojeg nazivaju globalizacijom i raznim drugim sličnim nevinim pojmovima.

Knjiga nije pisana kao sustavno izlaganje određene problematike, već je to zbirka članaka koje je pisac pisao u različito vrijeme i za različite potrebe. No, njegov je stav uvijek jednak i to je ono što ih povezuje: naša svakodnevica ne može biti prepuštena svakome onome tko naiđe, ona treba biti sustavno promišljana i izgrađivana. Na nju utječe i ovca Doly i Haški sud, Europa u koju hrlimo iako nam sve još nije jasno, istine koje nam pruža naša vjera. Teološki i znanstveno Grbac je obradio našu stvarnost i učinio da je se puno manje bojimo nego do sada. Poteškoće jesu velike, ali to ne znači da treba pokleknuti pred njima. Vrata su, naime, uvijek otvorena i na nama je hoćemo li uspjeti to primijetiti. Zacijelo hoćemo ako budemo izgrađivali svoj hod ovom zemljom.

Knjigu Kršćanska etika u ozračju svakodnevice mogu čitati i znanstveni i širi krugovi čitatelja. I jednima i drugima ima što poručiti. Loše će biti ako ju ocijene samo kao još jedno mišljenje, a ne kao nešto što nas može obogatiti. Nadam se da ne trebamo dvojiti u naše opredjeljenje.

Miljenko Stojić

Radiopostaja »Mir« Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 17. srpnja 2006., 21.00 – 21.45

Osobno