ISJEČAK

Print Friendly, PDF & Email

fra Ante Marić, U godinama gladi, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Široki Brijeg, 2007.

Hercegovina je u hrvatskom narodu obvijena mnoštvom priča i stavova. Nije lagano odgovoriti zbog čega je to tako, ali je lagano dokazati da je uvijek rađala velikim ličnostima. Spomenimo samo dvije, slične u bitnim obilježjima. Posljednja bosanska Kraljica Katarina Kosača brine se za sirotinju, bori za svoj narod i umire na glasu svetosti. Fra Didak Buntić također se brine za sirotinju, također se bori za svoj narod i također umire na glasu svetosti. Fra Ante Marić znao je sve to prepoznati pa je tiskao dramu Kraljica Katarina Kosača, a sada evo tiska dramu U godinama gladi, dramu u kojoj je glavni lik fra Didak Buntić i njegov napaćeni narod.

Vojske, kraljevstva i carstva prolazili su Humom, odnosno Hercegovinom, ali ona je uvijek ostajala, preživljavala i rađala se iz pepela. Možda je to odgovor na prvu rečenicu u ovom tekstu. Narod kojeg su povijesne mijene nanijele na ovo ozemlje tako se uz njega pripio da je poprimio i njegovu narav: nebeski otvorenu i zemaljski tvrdu. Osjećajnost i žilavost smršeni su u jedno klupko i ne daju se tako lagano rastaviti.

Opširnije...

SUVREMENA MUDROST

Print Friendly, PDF & Email

Zdravko Kordić (priredio), Hrvatske marijanske pjesme, Gral – Gral Široki, Široki Brijeg – Zagreb, 2006.

Ovo naše vrijeme koje nazivamo suvremenim na žalost će ostati upamćeno i po sljedećoj rečenici: »Bog je mrtav«. Pripisuju to jednome čovjeku, Nietscheu, ali ima ih još koji su tako mislili i govorili. S druge strane neprestano su postojali oni koji su govorili da je Bog živ. Nije ih uspio pokolebati ni marksizam u svim svojim inačicama počevši od boljševizma, komunizma, nacionalsocijalizma, fašizma..., kao ni njihova braća kolonijalizam, globalizacija... Uvijek je, dakle, bilo takvih koji se nisu bojali gledati pokraj zdravih očiju.

Knjiga o kojoj govorimo upravo je krik, molitva, mudra misao upućena u spomenuti svijet. Bez namjere da bilo koga prosuđuje i napada svjedoči o povjerenju ljudi prema onoj koju nazivaju Gospa, Blažena Djevica Marija, danas Kraljica mira. U trenucima životne ugroženosti, kao i u trenucima velike radosti, nisu se sjećali dokonih salonskih filozofa i filozofčića, već one koja je dubinom bića vjerovala svome Stvoritelju, na svijet rodila Boga, iskusila što to znači kada ti ubiju pravedna sina i kako izgleda samoća. Činili su to jednako u Srednjem vijeku kao i danas kada smo okruženi mnogim tehničkim dostignućima i znanstvenim postignućima. U svakom vremenu, naime, čovjek je samo čovjek i ništa više bez obzira na znanje, bogatstvo, moć.

Opširnije...

PLOVIDBA ŽIVOTNIM RIJEKAMA

Print Friendly, PDF & Email

Ante Matić, Sizif i mrav, Mostar – Travnik, DHK HB – Matica hrvatska – HKD Napredak, 2006.

Da bismo znali kakva je neka knjiga, moramo je pročitati, da bismo znali kakav je neki čovjek, moramo ga pročitati. U središtu je, dakle, naša sposobnost čitanja. No, uvijek ostaje otvoreno pitanje jesmo li čitali na pravi način i baš ono što se tamo nalazi ili smo usput čitali nešto svoje, odnosno dodavali određene primjedbe. S tim mislima u glavi krećem u pisanje ogleda o najnovijoj knjizi Ante Matića. Ona, naime, nije tek puka zbirka priča i novela nastala u posljednje vrijeme, ona je pogled u cjelokupan književnikov život. Osim takve širine teme, ona je u isto vrijeme zbirka priča pisanih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao i u ovo naše vrijeme. To je njezino bitno svojstvo, a naša bitna zaprjeka. Samo preuzetan pisac prosudbi reći će da je dobro shvatio književnika. Mi radije tek zavirimo u ovaj njegov umjetnički rad.

Opširnije...

PRIČA O BLIZINI

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Sunce, Verbum, Split, 2006.

Iako je svako književno djelo u stvari razotkrivanje nekoga ili nečega Sebastijanove priče Ivana Aralice bile su to u naglašenijoj mjeri. K tomu trebalo je rabiti ključ za njihovo otključavanje. S istom rabotom nastavlja i u novom djelu, romanu Sunce, s tom razlikom što sada razotkriva sebe samoga i ne pretpostavlja nikakav ključ. Dovoljno je u sebi imati potrebnu mjeru ljudskosti i sve će biti jasno. A imaju li je baš svi?

Čitamo da su u povodu ovoga romana Aralici prigovorili da piše kao što pjevaju Thompson i Škoro, da je temom i stilom izvan tokova moderne književnosti... Bilo bi toga puno više, ali poučeni ranijim srazom s njim, naročito nakon prvog romana iz Sebastijanovih priča, nemaju smjelosti javno ga napadati. Radije ga ogovaraju i javno pitaju »A tko je taj Aralica«?! Takvi, naime, izjavljuju i da ih ne zanima jedan Marko Marulić, druga su ovo vremena, rekoše. Danas sve ima cijenu, još je jedna njihova misao. Mogli bismo se s njom složiti i priupitati a koja je njihova cijena?

Opširnije...

Osobno