HOD PO RUŠEVINAMA

Print Friendly, PDF & Email

Anto Orlovac, Gubitci Banjolučke biskupije u ratu 1992. – 1995., Banjolučka biskupija, Banja Luka, 2018.

Već su i desetljeća prošla kako je završio Domovinski rat pa ipak još uvijek prebrojavamo svoje mrtve. I otkrivamo svu težinu istine gurnute u stranu.

U Banjolučkoj biskupiji moglo bi se reći da nije bilo rata. On ju je tek zapljuskivao na tri rubna područja: onom prema Posavini; onom prema Bihaću; onom prema Livnu. Kad je sve počelo 1991., Banjolučka je biskupija imala 48 župa i u njima 96.670 vjernika. A godine 2017. broj vjernika je tek 30.151. Tko je kroz proteklo vrijeme o svemu tomu govorio, tko je nastojao učiniti što se učiniti da?

Tako dobro znamo da je taj ničim opravdan pogrom napravljen pod paskom tzv. Međunarodne zajednice, tako dobro znamo da je tamošnji biskup dr. Franjo Komarica uzaludno dizao svoj glas. A razvikani mediji u hrvatskom narodu uglavnom su šutjeli kako tada tako i danas.

Opširnije...

I TAMO

Print Friendly, PDF & Email

fra Frano Dushaj, Hrabrost jednog pastira, Botime Françeskane, Skadar – Traboin, 2017.

Velika je čast i velika odgovornost doći službovati na mjesto gdje je nekada službovao neki mučenik, čovjek duboko usađen u srca naroda i ubojicâ. Kod prvih zbog ljubavi, kod drugih zbog mržnje. Frano Dushaj to zna i uz to još pred sve nas iznosi svoje razmišljanje o svemu.

Djelo koje držimo u rukama satkano je od dva Križna puta. Prvi, Križni put fra Leonarda Zefa Tagaja, napisan je u prozi i uglavnom nam kuša razjasniti vanjske događaje glede fra Leonardova ubojstva. Drugi, Kroz ep prema istini s fra Leonardom, napisan je u stihovima i nastoji slijediti one nutarnje mijene u raznim protagonistima čitavog ovog događanja. U sve su uvučena i dva životinjska lika, pojma na svoj način. Prvi je lik orla iz duboke predaje naroda iz kojega pisac dolazi, a drugi lik vuka iz duhovne franjevačke predaje. Time je naglašena povezanost naroda i franjevaca, ali i odlučnost i blagost samoga fra Leonarda.

Opširnije...

PROPLAMSAJ

Print Friendly, PDF & Email

Šimun Musa, Na Pegazu Brotnjom, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Čitluk, 2017.

Brotnjo je kao ozemlje uvijek bilo puno životodajnih sokova. Iako nema mora, duboko je uronilo u sredozemno područje zahvaljujući rijeci Neretvi i toplini koja od mora struji njezinim vodotokom. Nije stoga čudno da su još Rimljani tu sadili masline, uzgajali lozu... Današnji broćanski žitelji razvijali su se kasnije u okrilju hrvatskog bosanskog kraljevstva njegujući ne samo gospodarstvo nego i kulturu. Ali tursko zaposjednuće donese crni mrak. Jedan njegov vid je nepismenost. Tek kada oslabiše turske sile, počeše se u Brotnju javljati i proplamsaji umjetničke književnosti, uz bok one već narodne.

Kao prvoga pjesnika u izboru pred nama Šimun Musa donosi Franu Milićevića. Bila je to osebujna ličnost. Sav se dao da njegov hrvatski narod i pismeno progleda pa je osim zauzetog pisanja utemeljio i tiskaru zbog koje iz franjevaca prelazi u svjetovne svećenike. Nakon njega slijedi Nikola Kordić, »najveći hrvatski seljački pjesnik«, kako je rečeno. Treći je fra Janko Bubalo, pjesnik potpuno umjetničke književnosti kakva se nalazi kod svih sljedećih pjesnika, sveukupno njih 30-ak.

Opširnije...

STUPOVI

Print Friendly, PDF & Email

fra Dane Karačić, Trećari – dar Neba, Matica hrvatska, Široki Brijeg, 2019.

U povijesnim sjećanjima govorimo kako je za to i to razdoblje značajan taj i taj. Pa onda raspredamo o svemu. No, puna istina malo je drukčija. Ima onih naoko nezamjetnih koji su na svojim plećima zapravo iznijeli povijest.

Jedni od takvih su naši tzv. trećari, pripadnici Franjevačkog trećeg reda. Fra Dane Karačić sve je dobro prepoznao i nazvao ih »darom s neba«.

Njihova uloga naročito je došla do izričaja u onim teškim vremenima nakon Drugoga svjetskog rata i kroz čitavo vrijeme jugokomunizma. Održali su hrvatskog čovjeka, hrvatsku obitelj. Bili su stupovi njegova preživljavanja na ovim trusnim područjima do svanuća slobode. Fra Dane je išao tom crtom i nije nas zasipao poviješću, imenima i prezimenima, brojkama. On govori o stvarnim osobama, koje je uglavnom poznavao. Na broj njih 35. Istakao je njihovu ulogu, njihovu veličinu, njihov pogled na Boga i svijet. A to je zapravo ono bitno što nas čini ljudima.

Opširnije...

Osobno