SVJETLO SA ŠIROKOG BRIGA

Print Friendly, PDF & Email

fra Ivan Ševo (uredio), Zbornik radova, Široki Brijeg – Mostar, 2019.

Pohađali su je mnogi. Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brigu. I profesori su bili na visini. Odreda doktori u svojoj struci. A onda dođoše oni. Jugokomunisti. Nadnevak 7. veljače 1945. Profesore pobiše i rastjeraše, gimnaziju zapališe. Zajedno sa 70-ak tisuća knjiga, kao i 15-ak kabineta. Đaci se raspršiše kud koji, ako su uspjeli sačuvati živu glavu. I nametnuti muk prekri slavnu povijest.

Međutim, puk je znao i pamtio, kao i Hercegovačka franjevačka provincija. Zbog toga 2. listopada 2018. na Širokom Brijegu bi održan međunarodno znanstveno-stručni skup u povodu 100. obljetnice Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti na Širokom Brigu. Različiti režimi propadoše, a ona ostade. Najprije Austro-Ugarska koja joj ipak udijeli pravo javnosti 1918., pa onda Prva Jugoslavija koja ju je revno progonila, nakon toga Druga Jugoslavija koja ju je »ubila«. Skupiše se znanstvenici da još jednom jasno ukažu na minule dane.

Opširnije...

DUŠA HRVATSKOGA RATNIKA

Print Friendly, PDF & Email

Antun Jozing, Ubojstvo ljepote, Vlastita naklada, Zagreb, 2019.

Da bismo dobro shvatili neku knjigu, moramo pronaći ključeve za njezino pravilno otvaranje. U ovom slučaju to su sljedeći. 1. »U Čačincima gdje živimo nema nikakvih mogućnosti zapošljavanja. Osim toga, kod nas u selu bilo je malo partizana. Orahovica je naša općina, a tamo ih je bilo više. Glavne face su komunisti Mesići, ćaća Tovariš Mesić i njegov sin Stipe. ... On i njegov ćaća bili su glavni drmatori koje ljudi uglavnom nisu ni voljeli ni poštovali.« (str. 29.) 2. »Nekako u to doba ubijen je, točnije zaklan, župnik u Čačincima. Koliko znam, istraga nije ništa otkrila. Govorilo se u narodu da su to uradila trojica SKOJ-evaca. ... Jedan od njih završio je na psihijatriji i nikada se nije oporavio. Drugi se objesio o gredu na sjeniku, a treći je nestao i nikada se više u selu nije pojavio.« (str. 30.)

Opširnije...

KAD MISLIŠ SVOJOM GLAVOM

Print Friendly, PDF & Email

Bruno Lončarić (uredio), Spašavanje povijesti, Riječka nadbiskupija i dr., Rijeka 2019.

Biskup Mile Bogović poznat je hrvatskoj crkvenoj i društvenoj javnosti. Nije ni čudo, puno je toga učinio u svojih 80-ak godina života. Ipak, kada bismo sve to htjeli sažeti, onda bismo mogli pokazati samo Pektoralni križ hrvatskih biskupa, tamo negdje iz 13. st. Biskup ga je Bogović prigrlio kao smjerokaz svoga života. Nije ni čudo, jer je on simbol našega raseljavanja te simbol povezanosti iseljene Hrvatske s maticom domovinom. Pred navalom Turaka 1460. na Modruš, naime, modruški biskup Kristofor s klerom i crkvenim dragocjenostima sklonio se u Novi Vinodolski. I tako je sačuvan ovaj dragocjeni križ. Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini, koju je izgradio biskup Bogović, danas se on nalazi na svetohraništu, na pročelju prema Krbavskom polju i na spomeniku pape Ivana Pavla II. Stoji tu kao poruka i znak nade u našu bolju budućnost.

Opširnije...

BRAZDAMA DUŠE

Print Friendly, PDF & Email

Radica Leko, Izabrane pjesme, HKD Napredak, Posušje, 2018.

Uvijek se postavljalo i uvijek će se postavljati pitanje a zbog čega netko piše? Nema jednoznačnog odgovora, svatko to zna najbolje za se. No ipak u srži svega su brazde naše duše, nastale djelovanjem života oko nas. Mogu nas zatrpati i ugušiti, a mogu nas i oplemeniti.

Radica Leko sve je to prošla te je progovorila stihom. Njezina prva zbirka pjesama nosi naslov Mome leptiru. Sin je rastao, školovao se, mogli bismo reći dozrio i onda ga odjedanput više nema. Treba to znati izdržati. A o tomu svjedoči druga Radičina zbirka pjesama Nova svitanja. Bol je još tu, ali se osjeća da život ide dalje, teme su već drukčije. Nove pjesme nastavljaju taj hod. Sebi i drugima najbolje možemo odgovoriti samosvjesnim uspravnim držanjem.

Opširnije...

Osobno