SJENE

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Anastazija, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

Prohujao je jugokomunizam, ali nisu prohujali jugokomunisti. Svjestan svega Aralica nastavlja esejističku raščlambu toga pogubnog mentaliteta. Zna da ne će biti dobro hrvatskom društvu dok taj mentalitet ne iščezne iz njegove sredine.

Roman Anastazija koncipirao je bez nekih velikih zapleta radnje kako je uobičajeno u romanima. Međutim, ovdje se zapleti zapravo stvaraju u svijesti dvaju glavnih likova, Anastazije i Pavla Crnka. Ona predstavlja Partiju na fakultetu, a njemu je samo do stručnosti i primjerenog radnog mjesta. Sudar je bio neminovan. Prethodi mu pokušaj i jednoga i drugoga da pridobije toga svoga protivnika. Na kraju se pokazalo da ipak Anastazija, ili Partija, odnosi pobjedu, barem prividno. Crnki dospijeva na ulicu, a događaju mu se i druge teške stvari. U tom stanju dolazi do novog ravnatelja tvornice alatnih strojeva i moli ga da mu samo dadne posao od koji sat kako ne bi zaboravio svoju struku, a plaća ga ne zanima. Pisac ne govori što je bilo s Anastazijom.

Opširnije...

MI U NAŠIMA

Print Friendly, PDF & Email

Dubravko Jelčić, I jedni i drugi, DHK, Zagreb, 2015.

Podnaslov ove knjige zapravo sve kaže: Kroatološke teme. A prije njega stoji: I jedni i drugi. Dotični bi trebali biti, kako kaže svojevrsna posveta: »Stariji i noviji/ Poznati i nepoznati/ Veliki i mali/ Pjesnici i prozaisti/ Desni i lijevi/ Slavljeni i proganjani«. Ipak, radi se uglavnom o onima koje bez zadrške nazivamo svojima, dok su ih neki među nama nastojali, i još nastoje, ili prebrisati ili prikazati u nekom svom iščašenom filmu. Radi se, naravno, o propalom jugoslavenskom režimu i njegovim pristalicama. Umjesto objektivnosti, nastojali su pod svaku cijenu zavesti svoju duboku subjektivnost. I danas smo tu gdje jesmo, trebamo otkrivati svoju prošlost i svoje velikane.

Opširnije...

KROZ ODGOVOR

Print Friendly, PDF & Email

Enerika Bijač, Za križem, DHK, Koprivnica, 2015.

Da bismo ispjevali neku pjesmu, potrebno je puno toga osjećati. Nezgodno je kada se radi o nečemu ili nekomu što nam je suviše blizu. Tada se lako klizne u subjektivnost, u osjećajnost.

Nasreću Enerika je Bijač izbjegla tu zamku. Izgubila je dragog unuka Luku i odlučila mu se za ono što joj je i što im je svima podario odužiti pjesmom. Vjerojatno je u početku mislila jednom-dvije, ali je na kraju ispala čitava zbirka. Nazvala je sve te pjesme molitvama za Luku. Postupila je poput Marije pod križem. Jest joj bilo teško, ali znala je da tako jednostavno mora biti. I nije očajavala, već je duboko vjerovala.

Opširnije...

NEKADA

Print Friendly, PDF & Email

Drago Šaravanja, Usporedbe, Alfa, Zagreb, 2015.

U tijeku je novo iseljavanje Hrvata, tamo negdje na Zapad. Ali je u tijeku i povratak potomaka davno iseljenih te onih koji su stigli u mirovinu živeći svoj iseljenički život. Drago Šaravanja jedan je od njih. Po samom povratku latio se pera i stao opisivati što se kroz puste godine odvijalo u njegovoj hrvatskoj iseljeničkoj glavi. I to uspješno. Čak je pobrao i neke nagrade.

Iseljenik ne bi bio iseljenik kada ne bi uspoređivao kako je bilo nekada tamo i ovamo, a kako danas. U igri su, dakle, tri države: Jugoslavija, Australija i Hrvatska. Nesretna Jugoslavija otjerala ga je od sebe, Australija majčinski prihvatila, a na ognjište se vratio kao čovjek željan svoga kraja.

Opširnije...

Osobno