STOJNA KUĆA

Print Friendly, PDF & Email

Mile Pešorda, Sloboda, mir meju nami, Matica hrvatska – Vlastita naklada, Stolac – Zagreb, 2018.

Jedna od najvažnijih stvari u životu jest progledati i znati na kojoj si strani. Mile Pešorda je od početka bio takav, zahvaljujući zacijelo obiteljskom okolišu. Zbog toga i jest mogao kao mladac u gimnaziji pokrenuti reviju Ogledalo koja ubrzo biva zabranjena, a zabranili su je jugokomunisti, zbog njezina slobodarsko-prosvjetiteljskog duha i uredničkog poziva na borbu za spašavanje naroda »iz ruku samoživaca i žderonja«, kako je to navedeno u Pešordinu životopisu. A u svojim studentskim danima, 30. i 31. svibnja 1970. idejnim je pokretačem kulturno-književničke manifestacije »Šimićevi susreti«. Nije onda nimalo čudno da je 1971. potpisao onu znamenitu Sarajevsku deklaraciju o hrvatskom jeziku (danas neki potpisuju deklaraciju o nekom zajedničkom jeziku). Pa je onda doživio da ga »opjevani« Predrag Matvejević, jedan od utemeljitelja neojugokomunističke stranke UJDI, okleveće i proglasi talibanom zbog čega Općinski sud u Zagrebu 2. studenoga 2015. Matvejevića osuđuje na petomjesečnu uvjetnu kaznu tamnice, koju potvrđuje i Vrhovni sud. Nakon toga je tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio kako je ta osuda pokazala da naši zakoni nisu savršeni. (str. 77.) Kad se ovo, i drugo, ima na umu, zajedno sa sudjelovanjem u stvaranju Hrvatskog slova, onda nam je puno lakše razumjeti zbog čega Pešorda u ovoj knjizi kolumni piše kako piše.

Opširnije...

U NAŠIM TEMELJIMA

Print Friendly, PDF & Email

Anita Martinac, Život nema naslova, Matica hrvatska, Čitluk – Vinkovci, 2018.

Novi svjetski poredak. Riječ koju smo nekada poput Očenaša svakodnevno slušali. Trenutno zatrubiše neke druge trube. Predsjednik Trump, pa negdašnji njegov savjetnik Steve Bannon... Ovamo bliže Victor Orban, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović... Pribrojiti nam je i narode: Poljake, Čehe, Slovake, Talijane... Kažu, došlo vrijeme domoljublja, oslanjanja na svoju državu a ne na maglovite snove gdje se ne zna ni tko si ni što si, gdje si samo beznačajna jedinka kojoj su utuvili u glavu da je nešto.

Anita Martinac ne piše u ovoj zbirci novela Život nema naslov o svemu tomu. Ona se dotiče naizgled drugih tema. Međutim, u osnovi to je put stvaranja drukčije književnosti od one na kakvu smo naučili do sada u hrvatskom društvu. Put slobode, put dostojanstva, put iskonske književnosti, put bijega od novog svjetskog poretka, rekao bih. Zbog čega je to tako?

Opširnije...

PUSTIO SAM ŽILE

Print Friendly, PDF & Email

Ilija Smiljanić, Zamka vremena, DHK HB – Matica hrvatska, Mostar – Tomislavgrad, 2018.

Javiš se prvom zbirkom pjesama, pa onda nakon 20-ak godina drugom. Što je na stvari? U Smiljanićevu slučaju očito nebriga glede prijema napisanog kod onih stručnih, a briga kako će sve primiti tzv. obični čitatelji. Bavi se nekim drugim poslovima u životu, a pjesništvu se vraća kad mu se čini da ima što reći i da je dobro da to rekne.

Poštujemo pjesnikov izbor i ne ćemo se u to miješati. Radije pokušajmo vidjeti što on zapravo kaže i kako.

Opširnije...

NJEZINO LICE

Print Friendly, PDF & Email

Ante Čuvalo, Grozote u Odesi 1916. – 1917., CroLibertas Publishers – Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Chicago – Zagreb, 2018.

Za stradavanje Hrvata u Odesi znalo se od samog početka, ali se sve to nastojalo zaboraviti. I uspjelo se. Tomu je pridonio i Miroslav Krleža. Najprije je progovorio o krvavoj Odesi, da bi kasnije sve umanjivao govoreći da je podatke o tomu iznio jedan frankovac. Bio je to njegov dug krvavoj Jugoslaviji koju je i sam stvarao te koja je bila krvavija od Odese.

Klupko se počelo odmotavati kad je Aleksander Horvat 6. srpnja 1918. u Saboru kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije podnio interpelaciju o velikosrpskom i jugoslavenskom ubijanju Hrvata i Slovenaca u Rusiji zarobljenih u Prvom svjetskom ratu. Kako nas povijest uči, odnarođeni ga Sabor nije poslušao pa su 1. prosinca 1918. otišli kao guske u maglu prema jugoslavenskom ujedinjenju. Otrežnjenje je, pak, počelo brzo stizati, već 5. prosinca. Grga Anđelinović, brat djeda Vesne i Zorana Pusića, kao policijski zapovjednik zapovjedio je paljbu na njih u Zagrebu na Jelačiću trgu i tom prilikom ubio njih 15.

Opširnije...

Osobno