NEPROMJENLJIVE MIJENE

Print Friendly, PDF & Email

Alain de Benoist, Komunizam i nacizam, Hasanbegović, Zagreb, 2005.

Puno se tiska knjiga na ovoj kugli zemaljskoj, ali nam sve ne otvaraju poglede. Jedna je od takvih ova. Naizgled ništa osobito ne čini. Njezin se pisac samo usudio spoznati istinu i javno je izreći. No, upravo to nije uputno. Totalitarizam u svako povijesno vrijeme traži ropsku poslušnost. Mijenja se samo u načinu na koji to priopćuje.

Opširnije...

MOTRENJE

Print Friendly, PDF & Email

Jakša Fiamengo, Ovjera beskraja, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

Ima jedan čovjek koji u ovo suvremeno vrijeme pjesništvu daje dostojanstvo, ali to čini i estradi. Zove se Jakša Fiamengo. Njegove pjesme mnogi čitaju, dok ih je još više njih čulo. Okrenut Sredozemlju vješto tka suglasje zvuka, slike i misli. Voli svoj zavičaj i voli povezanost s čitavim svijetom.

U ovoj zbirci Fiamengo je skupio 70-ak pjesama i svrstao ih u šest ciklusa. Počevši s morem, kao svojim neprestanim polazištem, usredotočuje se na stvari i činjenice, slike i pojave, treperavost i jasnoću, mekoću i svjetlost. Otvorio je sva svoja čula i prenosi nam ono što doživljava. Ima što reći i zbog toga je shvatljiv, iako u isto vrijeme upućuje i spušta se u dubinu onoga o čemu govori. Nastavlja dobru hrvatsku književnu tradiciju i stvara djela koja ne će lagano pasti u povijesni zaborav.

Opširnije...

TSUNAMI

Print Friendly, PDF & Email

Helena Peričić, Izići na svjetlo, Gradska knjižnica, Zadar, 2005.

Nalazeći se na razmeđi kultura, vjera i civilizacija, Hrvati su neprestano vodili borbu za svoju opstojnost. Kako ta povijesna zbiljnost izgleda kroz ženski vidik, priča nam Helena Peričić. Napisala je četiri drame u kojima su glavni likovi žene. A napadači su različiti: Turci, Mlečani, Francuzi, Srbi. Nisu ti likovi uvijek svijetli i sretni. Spisateljica želi reći da treba znati birati u životu. Onaj tko to ne zna završava u jadu, unatoč svim svojim dobrim osobinama.

Širok je povijesni raspon obuhvaćen u ovim dramama. Očekivali bismo stoga stranice i stranice teksta. Umjesto toga sve su to jednočinke, nešto poput predložaka za velebna djela. Suprotstavivši veličinu teme i kratkoću njezina prikaza, spisateljica želi uvući čitatelja što prije u povijesna događanja koja su, na žalost, i dalje na djelu. Povijesni tsunami, naime, nije zaboravio navraćati u naše krajeve. Zbog toga hrvatski narod i danas bije bitku za svoju slobodu. Nema vremena za velike govore, treba spoznati težinu stanja i odlučno krenuti naprijed.

Opširnije...

KAD SE DRUŠTVO RASPADA

Print Friendly, PDF & Email

Herta Müller, Da mi je danas bilo ne susresti sebe, Oceanmore, Zagreb, 2005.

»Svijetla budućnost samo što nije počela«, bio je vječni komunistički slogan. Narod je, pak, svejedno u kojoj komunističkoj državi, šutio i držao da od toga nema ništa. Podrazumijeva se da se snalazio kako je znao i umio.

Herta Müller opisuje ženu koja je htjela otići daleko od komunističkog raja u Rumunjskoj. Radeći u tvornici tekstila u džepove nekoliko odjevnih predmeta, namijenjenih izvozu u Italiju, stavlja ceduljicu s natpisom »Čekam te« i svojom adresom. Revni čuvari revolucije ubrzo su sve pronašli, a dodali i nešto svojih ceduljica da bi još više napakostili kontrarevolucionarki. I tako ona umjesto Talijana, koji bi je barem prividno oženio, dobiva majora Albua, svoga ispitivača točno u 10.00 u one dane kad on to odredi. Glavna junakinja ide tramvajem na ta ispitivanja i dok se vozi razmišlja o njima, kao i o čitavom svom životu. Prekid u razmišljanja unose samo usputne tramvajske postaje. Njihovim opisom doprinosi još boljem ocrtavanju društva u kojem živi.

Opširnije...

Osobno