LAKOĆA TEŽINE PUTA

Print Friendly, PDF & Email

fra Blago Brkić, Od Hercegovine do Konga, Ziral, Mostar – Zagreb, 2003.

Odlazak u tuđu zemlju obično su poduzimali pustolovi i plaćenici. Podrazumijeva se da se nisu tako zvali. Bili su to prosvjetitelji, dobrotvori, jednom riječju ljudi napretka. Ne bi sada trebalo misliti samo na »otkrivanje« Amerike, bilo je tu još mnogo takvih poduhvata. Uostalom, takve stvari događaju se i danas. Zar i sami to nismo iskusili? Ipak, ima i onih koji u tuđe zemlje odlaze zbog dobra koje nose u sebi. Spomenimo samo navjestitelje Evanđelja. O jednome takvome govori knjiga »Od Hercegovine do Konga«. To je fra Blago Brkić. Njegov se život doima pustolovinom, ali on to u svojoj biti nije. Njemu je samo na pameti pomoći drugome i ništa više. Na mnogo mjesta knjiga o tome daje dojmljiva svjedočanstva.

Opširnije...

DVOJSTVO

Print Friendly, PDF & Email

Božidar Petrač (uredio), Hrvatska uskrsna lirika. Od Kranjčevića do danas, Naklada Jurčić, Zagreb, 2001.

Vazam ili Uskrs je središnji događaj kršćanske vjere i crkvene godine. Bog je pobijedio smrt i zlo, ali ne samo za sebe, nego i u ime nas. Kršćanin je čovjek koji se nema čega bojati, koji je postigao sve svoje pobjede. Ne znači to da ne će imati poteškoća u životu, to samo znači da ima onaj oslonac na koga se može osloniti u svakom svom trenutku. Hoće li taj oslonac uporabiti na pravi način, na njemu je i ni na kome drugome.

Pjesnici nisu mogli proći zatvorenih očiju pokraj blagdana Vazma. Nisu to mogli ni oni koji su, po vlastitom priznanju, vrlo malo vjerovali ili to nikako nisu činili. Događaj Vazma je suviše velik da bi ga mogli preskočiti, ako ništa drugo onda barem zbog svoje poštenosti. Lijepo to pokazuje Božidar Petrač kroz skupljene pjesme. Počeo je s Kranjčevićem, a završio s najmlađim pjesnicima među nama. Možemo se usprotiviti ili ne ovakvoj postavci, no ona je jasno izrečena. Netko će drugi jednoga dana zacijelo poći od samih početaka naše znane pismenosti i posredovati nam svo to bogatstvo. Bit će to vjerojatno onda kada hrvatska kulturna vlast spozna da je pomaganje neprestano novih oblika kulture koji nas preplavljuju svaki dan, samo bacanje novca, a pomaganje istraživanja i iznošenja onoga dobroga iz naše prošlosti, pravi pogodak. Dotle će dobre knjige izdavati i vrijedne zamisli ostvarivati privrženi i samoprijegorni hrvatski kulturni djelatnici.

Opširnije...

HERCEGOVAČKO DIJETE NA PLOČNIKU VELEGRADA

Print Friendly, PDF & Email

Lucijan Kordić, Pokošeno vrijeme, Ziral, Mostar, 1996.

Kroz povijest malo je bilo mirnoga života u Hercegovini. Zbog toga su se njezini sinovi potucali počesto od nemila do nedraga. Jedan od takvih jest i Lucijan Kordić, svećenik, franjevac i pjesnik.

Rodio se 1914. u Grljevićima. Ljudsko i kršćansko oblikovanje stjecao je preko obitelji, pučke škole u Rasnu, gimnazije na Širokom Brijegu, filozofije i teologije u Mostaru, užasa Bleiburga, iskustava stečenim diljem svijeta. Kao takav vratio se u domovinu na početku njezine borbe za slobodu, doživjevši ubrzo smrt.

Mnogo je toga fra Lucijan objavio. Bilježimo sada samo djelo koje je izišlo tek nakon njegove smrti, Pokošeno vrijeme. Izbor je to iz njegovih objavljenih i neobjavljenih zbirki pjesama. Napravio ga je Ivan Kordić i izdao u Ziralu – zajednici izdanja ranjeni labud. Ta nakladna kuća dugo je vremena bila u tuđini, da bi se dolaskom slobode u Hrvatsku i ona vratila svojim korijenima, Mostaru i Hercegovini.

Opširnije...

PRIČA O MULTIKULTURALNOSTI

Print Friendly, PDF & Email

Zoran Kupreškić, Haška priča, Bonus – HKD Napredak, Vitez, 2002.

Preda mnom je još jedna od onih knjiga za koju bi bolje bilo da nikada nije napisana. Naslov joj je tako jednostavan: Haaška priča. No, sadržaj joj je mučan i težak. Nije se dogodila samo svome piscu, nego se dogodila i svima nama. A ni pisac, ni mi je nismo htjeli pisati, ali smo morali. Haag se, kao sudište koje su osnovali Ujedinjeni narodi, zadnjih godina nesmiljeno nadvija nad našim glavama. Mišljenje o njemu je oprečno, ovisno od toga tko ga izgovara. Najdrastičnije je svakako kod onih kojima se Haaški sud neposredno bavi. To je i razumljivo. Svi drugi su, ipak, samo promatrači.

Opširnije...

Osobno