TKO TO PALI SVJETLO

Print Friendly, PDF & Email

Anđelko Kaćunko, Pogled sa Sljemena, Dom Zvonimir, Solin, 2005.

Po prvi put u svojim tekstovima danas kušam navoditi riječi Miroslava Krleže. Govorio je negdje o balkanskoj krčmi i o gašenju svjetla u njoj. Samo je napola pogodio. Netko je gasio svjetlo, ali se ta krčma, barem po mom gledanju, ne nalazi na onom mjestu gdje je on smješta. Ako je netko u nju zalutao, ne znači da ju je donio u svoj kraj. Ili možda baš jest tako? Što je važnije: njezini obrisi na ozemlju ili njezini obrisi u nečijem duhu? Mislim da bi se Kaćunko opredijelio za ovo drugo, barem tako odgonetam po ovoj njegovoj knjizi. Ona progovara o bitnom, kuša rasvijetliti tminu oko nas, stvoriti zdrav stav, a Krleža..., eh, Krleža!

Opširnije...

TAJNA KRUGA

Print Friendly, PDF & Email

Pero Pavlović,  Što pjesnik nosi u torbi, Naklada DHK HB, Mostar, 2005.

Pjesnik Pero Pavlović uporno izgrađuje svoj pjesnički svijet. Ovom knjigom tematski je dosegao vrhunac. U skladu s naslovom »Što pjesnik nosi u torbi« htio je pred čitatelja prostrijeti bogatstvo tema kojima se bavi. Našlo se tu zaista mnogo: zavičajnosti u svome dubljem značenju, strukovnog poznavanja biljnog svijeta, nepatvorene ljubavi prema Domovini, široke otvorenosti prema Bogu, jezika koji je namjerno pomaknut u vremena naših starih... Rekli bismo, zanimljiva i dobro došla pjesnička torba.

Čitajući Pavlovićevo pjesništvo čitatelj će brzo prepoznati da se njegov misaoni svijet kreće u rasponu: čovjek – priroda – Bog. To je krug koji on neprestano uporno nastoji zatvoriti. Kuša se smjestiti u njega, shvatiti ga, upiti mu snagu. Zbog toga njegove pjesme nisu nasilne, mračne, iskorijenjene iz čovjekove žudnje za dobrim i lijepim. One su tople, tihe i blage, s namjerom ići u dubinu i pogoditi srž stvari. Zbog toga Pavlović danas predstavlja samosvojnu pojavu u hrvatskom pjesništvu. Pripada onom krugu hrvatskih pjesnika koji se ne povode za lakoćom življenja i priklanjanja trenutno vladajućem mišljenju, već je svoj i priklanja se onima koji su takvi. To je jamstvo da će njegovo pjesništvo preživjeti ove dane i uliti se u budućnost.

Opširnije...

ŠIPCI SU CVALI, IAKO JE BILA ZIMA

Print Friendly, PDF & Email

Zdravko Kordić, Ars poetica Janka Bubala, Naklada DHK HB – Neovisna naklada; Mostar – Zagreb, 2005.

Hrvatska književna kritika prihvatila je fra Janka Bubala kao značajnog suvremenog hrvatskog pjesnika. Dogodilo se to još za komunističkih vremena, i tim je značajnije. Kao franjevac i svećenik nije se uklapao u vladajuću društvenu sliku. No, njegova nadarenost i hrabrost onih koji su se usudili prepoznati ga, skršili su sve prepreke. Progovara kratko Kordić o svemu tomu u kratkom uvodu. Nije pogriješio, dapače. Neljudska komunistička vremena ostavila su velikog traga na fra Janku Bubalu kao čovjeku i kao pjesniku. Svojom nutrinom pripadao je nekamo drugamo, a tijelom je bio vezan za njih. Doprinijelo je to stvaranju naročitog pjesništva satkanog od lirike, filozofije, teologije. Način izražavanja očijukao je s hermetizmom. Pomogao je Bubalu u pjesmi izraziti ono što uistinu hoće, ali u isto vrijeme biti pošteđen od zatvora, odnosno od uskraćivanja daljnjeg pjevanja, pa čak i od lišavanja života. Komunizam se nije šalio, razbibrigom su ga držali samo dokoni salonski ljevičari na Zapadu.

Opširnije...

BALAVA VREMENA

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Puž, Naklada Pavičić, Zagreb 2004.

Ako bismo kratko htjeli opisati dosadašnja vremena kroz koja je prolazio hrvatski narod, mislim da bi sve to moglo stati u: doba nasilja i junačko doba. Nije teško pogoditi da se pod prvim općenito misli na sve ono do Domovinskog rata, a pod drugim na sve ono izniklo kroz Domovinski rat. Čitajući »Puža«, roman basnu Ivana Aralice o političarima, nameće nam se zaključak da postoji i treće doba: Balava vremena. Nastupila su 2000. dolaskom na vlast dotadašnje oporbe i odluke na tajnoj sjednici da se pod nadležnost Haaškog suda stave Bljesak i Oluja. U skladu s tim otvorene su i sve pismohrane. Navali narode, oprostite narod nitko ništa ne pita, navalite protivnici hrvatske samostalnosti! Iz osjećaja duboke poniženosti, kada je vidio da događaji nezaustavljivo idu naprijed, Aralica se latio pera i opisao vremena koja su nastupila i koja se trude nastaviti dalje. Svatko onaj tko iz svega pokušava iščitati povijest pogriješio je, ali je pogriješio i svatko onaj tko ju ne pokušava iščitati. Zreo književnik, velikan hrvatske književnosti, ne želeći izdati svoju ljudskost i svoju stvaralačku nadarenost, stvorio je književno djelo-svjedočanstvo. Neki likovi o kojima priča također su svjedočili, samo je njihovo svjedočanstvo nazvano izdajničkim i veleizdajničkim, a Araličino melemom na dušu u ova vremena, pa taman se ne složili s ovakvim načinom ulaska u nečije živote.

Opširnije...

Osobno