USPJEŠAN, A BEZ ŽUTILA

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Ugrin, Hrvati to znaju, Matica hrvatska, Split, 2004.

Pisanje kao stvaralački čin nužno u sebe uključuje opisivanje iskustva pojedinca, naroda i čovječanstva. Samo skorojevići na ovo odmahuju rukom. Ivan Ugrin zacijelo nije skorojević. Za njega je pisanje odgovoran način djelovanja u društvu. Zbog toga je mogao napisati knjigu »Hrvati to znaju«.

Ne ćemo nepotrebno veličati ovu knjigu ako kažemo da je drugačija od većine ostalih knjiga koje pišu današnji hrvatski novinari, odnosno da spada u sam vrh. Na žalost na tom vrhu nema ih mnogo. Tek nekoliko. Ostali su izgubljeni u prosječnosti ili je žalosno da su uopće izdali određenu knjigu. Slijedom toga znači da i Ugrinovo novinarstvo općenito spada u vrhunce hrvatskog novinarstva. Navedimo u prilog tomu da je 2001. za uređivanje kulturnog priloga Forum u Slobodnoj Dalmaciji dobio nagradu Hrvatskog novinarskog društva, iako se često dogodi da nagrada ne dođe u prave ruke. Kad je sve to tako, čime se to Ugrin izdvaja od ostalih, kojih imamo kao gljiva poslije kiše?

Opširnije...

TRAŽENJE SREDIŠTA

Print Friendly, PDF & Email

Josip Grbac (uredio), Kršćanska i/ili univerzalna etika, Josip Turčinović, Pazin, 2003.

Unatoč busanju u demokratska, transparentna, čovjekoljubiva i slična prsa danas se u hrvatskom društvu treba potruditi da bi se došlo do dobre ili barem zanimljive knjige. Ništa čudno! Na djelu je smišljeno prekrajanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti jednoga naroda. Najlakše je to postići ako se tom narodu oduzme duša, njegovo središte. Ali, nemojmo kukati nad samima sobom. Takve stvari se događaju s čitavim zapadnim svijetom. Neko novo mišljenje htjelo bi jedino zagospodariti, potirući sva ostala.

Nametnule su mi se ovakve misli dok sam čitao ovu knjigu, koja istina progovara blažim jezikom. Slučajno sam nabasao na nju, iako pratim književna, novinarska i bogoslovna knjiška dostignuća. O njoj se jednostavno nije govorilo unatoč tomu što zadire u bit današnjih kretanja u zapadnom društvu i što su autori kušali biti na visini zadatka i trenutka. Podnaslov sve kaže: zbornik radova znanstvenog simpozija. Ja bih dodao: uspjeloga, sudeći po donesenom. Simpozij se nije trudio uobličiti neki sveopći zaključak. Htio je samo pobuditi razmišljanje, u svakodnevnom šopanju raznoraznim istinama, reći da postoji i drugačiji pristup.

Opširnije...

SLOBODA I NESLOBODE

Print Friendly, PDF & Email

Douglas Rushkoff, Iznuđivanje. Zašto slušamo što nam oni kažu, Naklada Bulaja, Zagreb, 2002.

Vječno je pitanje: što je to sloboda? Ne trebamo sebi umišljati da ćemo na njega uspjeti odgovoriti. Ipak, trebamo se mučiti odgovarati, budući da je odgovor povezan s temeljima našega postojanja.

Iako je u srži Rushkoffove knjige govor o slobodi, on svemu ovome prilazi na drugi način. Baveći se temom novih medija uviđa njihove prednosti i njihove nedostatke. Prema vlastitom priznanju sve više i više prepoznaje njihovu tamniju stranu. Ja bih naprotiv rekao postaje zreliji i shvaća da raznorazne slobode ne znače u isto vrijeme i slobodu. Na žalost njegov misaoni tijek još ne dopire do ovoga zbog njegova shvaćanja da je čovjek samodostatan na ovoj zemlji. Moglo bi mu se reći: Zašto slušaš što ti oni kažu?

Opširnije...

POGLED U BUDUĆNOST

Print Friendly, PDF & Email

Zdravko Tomac, Predsjednik. Protiv krivotvorina i zaborava, Slovo M, Zagreb, 2004.

Jedna od ličnosti koja je obilježila proteklo razdoblje svakako jest Zdravko Tomac. Prosječan Hrvat pri spomenu njegova imena prisjetit će se pojmova profesor i komunjara. No, to je ipak bilo samo do pojave knjige »Predsjednik«. Njome je on u potpunosti nagovijestio novi pristup našoj povijesti onih koji se nazivaju ljevičarima. Drugačije rečeno, tome stavu u hrvatskom narodu dao je pravo javnosti. Ne zaboravimo naime da je lijeva misao posredstvom svojih predstavnika, koji su bili manjina, desetljećima provodila nasilje nad hrvatskim narodom. Zbog toga je izgubila svaku vjerodostojnost u njegovim očima.

Čudne misli za početak prikaza knjige koja govori o nečemu drugomu, o čovjeku državniku imenom dr. Franjo Tuđman i o vremenima u kojima je to postao?! Krenimo redom.

Opširnije...

Osobno