SVE SE DA RIJEŠITI KAD...

Print Friendly, PDF & Email

Anita Martinac, Kako je Pjev naučio raditi, Alfa, Zagreb, 2019.

U ovo suvremeno vrijeme dok liberalizam pritišće čitav svijet, teško je pisati bajke. Očekuje se da budu nasilne, s nekim izmišljenim bićima, u posljednje vrijeme s nastranim spolnim sklonostima ili barem sa spolovima drukčije nazvanima. Ali Anita Martinac svjesno ne slijedi tu matricu. Ona se priklanja klasičnoj bajci, onoj koju rado čita i dijete u svima nama.

U ovoj koja je pred nama naizgled je sve jasno. Dobro će pobijediti zlo i to je to. No, nije tako sve jednostavno. Zla ovdje nekako kao da nema, samo ima dobra koje se zapliće u svakodnevno nerazumijevanje. A tu je onda opasnost da sve ode u krivom smjeru. Hoće li otići?

U jednoj maloj kraljevini živio kralj Smisao. Vladao je pravedno i od svakoga očekivao da svojim životom pridonese blagostanju kraljevstva. Sinovi su mu se zvali Polet, Pripet i Pjev. Kraljica Sreća ih je odgajala za uloge koje se očekuju od njih. Išlo im je to od ruke, osim Pjevu. Uobičajeni posao bio mu je tako tuđ. On je više volio smišljati stihove i pjevati pjesme. Bila je to prva stuba prema nesporazumu na kraljevskom dvoru.

Opširnije...

U ZRCALU DOMOVINE

Print Friendly, PDF & Email

Krešimir Kašpar – Marinko Krešić, Hrvatski generali i admirali 1991. – 1999., Hrvatski generalski zbor – Matica Hrvatska, Zagreb – Grude, 2019.

Naoko su počeli ni iz čega. Zapravo, počeli su iz novoga izdanja hrvatske države. A ona je u sebi utjelovila sve dotadašnje hrvatske pokušaje za slobodom. I stoga je dobro da je objelodanjena ova knjiga.

Nažalost, oko svega su se morali potruditi sami generali i admirali. Otvoreno to kažu u Uvodnoj riječi. Dotadašnji napisi o njima bili su površni, pa i neprijateljski. Sjetimo se odnosa prema njima otkako na izborima 3. siječnja 2000. pobijediše stvarni i mentalni pristalice jugokomunista. Traje to do današnjega dana. I onda nema druge nego pouzdati se u sama sebe, kao ono ratnih godina.

Opširnije...

ONI POMIRBU NISU HTJELI

Print Friendly, PDF & Email

Nikola – Niko Kovačić, Kandidat smrti, Vlastita naklada, Široki Brijeg, 2020.

Kolikogod zalazila u budućnost, Hercegovina još ne može ostaviti prošlost iza sebe. Ona ju peče, boli, pita zar je baš tako moralo biti? Provlači se ta nit kroz čitav ovaj roman objelodanjen čak 75 godina nakon što je naoko završio Drugi svjetski rat. Nije ni čudo. Taj rat pozobao je svakog 10-og Hrvata Hercegovca, a posebno se žestoko bio okomio na Široki Brijeg. Govori o tomu i 330 što većih, što manjih masovnih grobnica i stratišta koje su jugokomunisti ostavili iza sebe za onih nekoliko dana koliko im je trebalo da ga pregaze i da se obruše na Mostar.

Opširnije...

DOKAZI KOJI TO NISU

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Tuđman, Haški krivolov, Hrvatska sveučilišna naklada – HDCDR u BiH, Zagreb, 2019.

Optužnica protiv hrvatske šestorke iz Herceg Bosne, BiH, podignuta je 4. ožujka 2004., suđenje je započelo 26. travnja 2006., a presuda je bila 29. studenoga 2017. Već i iz ovih nadnevaka se vidi da nešto sa svim tim nije u redu. I zaista puno toga nije bilo. Tamo na tom Haškom sudu.

Dr. Miroslav Tuđman u ovom obimnom djelu od preko 500 stranica raščlanjuje dokaze o ciljevima tzv. zajedničkog zločinačkog pothvata (ZZP). Tako je, naime, Haški sud okarakterizirao borbu hrvatskog naroda za slobodu na ozemlju BiH. »Pravni institut "zajednički zločinački pothvat (ZZP)" doktrina je koju je ICTY skrojio kako bi mogao suditi pojedincima za zločine koje osobno nisu nužno počinili, ali ih Tužiteljstvo smatra odgovornima jer su bili dio skupine ili organizacije koja je imala za cilj i svrhu počiniti zločine.« (str. 26.) Drugim riječima rečeno, svatko tko se borio na strani HVO-a jednostavno je zločinac. Zar su onda čudne one znamenite riječi generala Slobodana Praljka nakon što je čuo presudu: »Suci. Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prezirom odbacujem vašu presudu!«? (str. 15.) Nakon toga je popio otrov da bi sačuvao svoju vojničku i ljudsku čast, kao što su Drinske mučenice skočile s drugog kata zgrade da bi sačuvale svoju redovničku i ljudsku čast.

Opširnije...

Osobno