STVARNOST U PROLAZU

Print Friendly, PDF & Email

Srećko Lipovčan, Mediji – druga zbilja? Rasprave, ogledi i interpretacije, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.

Nitko nikada nije i nitko nikada ne će uspjeti barem za časak zaustaviti vrijeme. Ono prolazi, a na nama je opažati ga i bilježiti što se to u njemu dogodilo. Javna glasila u tome imaju posebnu zadaću.

Srećko se Lipovčan upustio u razmišljanje o prolaznosti i napisao ovo djelo. Istina, nastajalo je počesto u zasebnim cjelinama, bez primisli da jednoga dana prijeđe u knjigu, ali se prepoznaje da je pisca uvijek vodila jedna te ista misao. Zbog toga je birane tekstove, nastale iz različitih pobuda, mogao ukoričiti i dati im zajednički naslov. Nije mu stalo samo do suhog znanja, nego ga on primjenjuje na sredinu u kojoj živi. Jasno mu je da lustracija nije pohodila ove krajeve i da se osobnim primjerom treba izboriti za drukčiji govor.

Opširnije...

OČI U OČI S NJIMA

Print Friendly, PDF & Email

Davor Domazet – Lošo, Gospodari kaosa, Udruga Sv. Jurja, Zagreb, 2005.

Fašizam, nacizam, komunizam, neoliberalizam! Djeca svjetskih determinista kojima je zajedničko da niječu Boga stvoritelja. To svojstvo, naime, pridaju samima sebi. Tako tvrdi pisac ove knjige.

Tko su, pak, ti deterministi? Domazet ih ne imenuje izrijekom, on opisuje njihovo djelovanje i posljedice po ljude. Neki novinski predstavljači ove knjige u njima otkrivaju anglo-američke masone. No, bili oni tko bili prepoznaju se po tome što su neizmjerno bogati i neizmjerno neodgovorni. Zbog bogatstva imaju političku moć, a zbog neodgovornosti posvuda stvaraju krize. Namjera im je njima u konačnici zavladati čitavim svijetom. Taj svijet ili taj novi svjetski poredak imao bi jednu vladu, jednu vojsku, jednu vjeru, jedan vladajući sloj koji bi uživao u ovozemaljskim bogatstvima i jedan sloj robova koji bi morao služiti. Srednjeg staleža nema. Uvijek je bilo i uvijek će biti onih koji će ovako razmišljati, važno je samo da ih nema previše. Na žalost još u Srednjem vijeku uhvatili su zamaha, nastavili preko Francuske revolucije, Komunističkog manifesta i sada jašu na krilima globalizacije. Prisjetimo se riječi Komunističkog manifesta koji tvrdi da je najbolja opcija za čovječanstvo prevladavanje granica nacionalnih suvereniteta i izgrađivanje svjetske zajednice u kojoj mogu sudjelovati svi tzv. dijelovi velike ljudske obitelji. Također kaže da se uzda u razvitak sustava svjetskog zakona i svjetskog poretka zasnovanog na transnacionalnoj saveznoj vladi. (usp. str. 312.)

Opširnije...

NITI KLUPKA

Print Friendly, PDF & Email

Semir Halilović, Državna tajna, Matica, Sarajevo, 2005.

Rat u Hrvatskoj bio je nemilosrdan, rat u BiH bio je nemilosrdniji, ako se tako može reći. Najprije su postojale dvije, a onda tri strane. Vodili su se i nutarnji ratovi zbog raznoraznih razloga. Halilović priča kako je to bilo na bošnjačkoj strani.

Knjiga kuša rasvijetliti događaje iz godina 1993. – 1995., ali se osvrće i na 1992. Opisuju se zločini, opsada Sarajeva, pad Srebrenice... te ponašanje tadašnjeg bošnjačkog rukovodstva u tim trenutcima. Pisac se ne libi donositi zaključke o osobama koje spominje imenom i prezimenom. Čitatelj dobiva dojam da on krajnjom upornošću kuša pronaći bitne niti klupka koje su se zamrsile iz raznoraznih razloga. Ne služi se pričama koje je čuo, već na temelju izvornih dokumenata i transkripata piše knjigu zanimljivu za čitanje, bez obzira kojem narodu čitatelj pripadao. Da bi sve bilo još uvjerljivije, knjizi je pridodan i CD koji sadrži sve ono na čemu je ona sazdana. Takva građa nosi naziv »strogo povjerljivo«, »državna tajna«, sastoji se od prisluškivanih razgovora, događaja unutar Predsjedništva BiH, tajnih službi, MUP-a, Armije BiH... Uistinu »vruće štivo«.

Opširnije...

CJELINA NA DLANU

Print Friendly, PDF & Email

Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004.

Barbara Matejčić u Slobodnoj Dalmaciji od 8. svibnja 2004. o ovoj knjizi piše: »Jelčić kao književni historiograf neodjeljiv je od Jelčića homo politicusa, pa je, slijedom toga, izgradnja (Jelčiću poželjnoga) hrvatskog nacionalnog identiteta očište s kojeg on gleda i na književnost. Sve su to, dakako, legitimni postupci, ali u tom slučaju dobivamo izrazito autorsku, političnu povijest književnosti (svaka je u većoj ili manjoj mjeri, naravno, obilježena autorom), a ne nacionalno-povijesni priručnik za škole i fakultete.« Ovo je stav, nazovimo ih tako, umjerenih, a kakav je stav onih drugih nije teško pogoditi.

Opširnije...

Osobno