TEŽINA SUZE

Print Friendly, PDF & Email

Alain Besançon, Zla kob stoljeća. O komunizmu, nacizmu i jedinstvenosti šoaha, Dom i svijet, Zagreb, 2002.

Iza nas je 20. st. Možda više nego ijedno drugo dovelo je do raznih promjena. No, u isto vrijeme možda više nego ijedno drugo prosulo je zla ovom krhkom zemljom. Prednjačile su u tome dvije ideologije: komunizam i nacizam. Obje su projahale i ovim našim krajevima. Iza sebe su ostavile tragove smrti i razaranja. Kako i koliko ih pamtimo?

Opširnije...

U RALJAMA

Print Friendly, PDF & Email

Nenad Ivanković, Krvava zemlja, Tiva, Varaždin, 2003.

Može li se u obrambenom ratu načiniti ratni zločin? Svi znamo da može, samo bi nebrojeni mirotvorci koji su prošli krajevima BiH to jače viknuli, dapače, dreknuli bi. Opet, naravno, ne svi, kao što ni svi branitelji ne čine ratni zločin. Ipak, što treba istaći: nepravedni napad protivnika ili neprimjeren odgovor na njegov napad? Bezazleno pitanje? Ne! S njim se hrvemo još više sada, nego tijekom ratnih zbivanja. Hrabri na sve to odgovaraju na primjeren način.

Nenad Ivanković, kao novinar i publicist, u posljednje vrijeme zasjao je u svijesti svoga naroda. Taj položaj priskrbio je svojim odnosom prema onome što se tom narodu događalo tijekom Domovinskog rata. Nije stao u zavjetrinu, slušao što je probitačno trenutno govoriti i to činio, već je svojim djelovanjem pokušao odgovoriti što se to točno zbivalo s njegovim narodom tijekom ratnih godina. Jedan od plodova jest i knjiga »Krvava zemlja« koja govori o ratu u Bosni i Hercegovini. Ključ za njezino razumijevanje svakako su riječi na početku koje služe kao određena vrsta posvete: »Događaji u ovoj knjizi stvarno su se dogodili. Možda bi ih netko opisao drukčije, no nitko ih ne bi mogao zanijekati. Ja sam ih tako prikazao, jer vjerujem da je to istina o ratu moga naroda u Bosni i Hercegovini«.

Opširnije...

ULAZAK U BITNO

Print Friendly, PDF & Email

Dunja Ujević, Ministar obrane. Jedno sjećanje na Gojka Šuška, Alfa, Zagreb, 2003.

Jesu li novinari neka sila, kako im ponekada znaju reći? Vjerojatno jesu, mnogi ih se boje i pokušavaju im se dodvoriti, čak i onda kada su na visokim položajima. No, jesu li današnji hrvatski novinari sila? Opet vjerojatno jesu, pišu na sve strane! Bilo kako bilo, bezrazložno je strahovati. Oni će napisati što će napisati. Važno je samo donijeti dobre zakone da hulje i protuhe osjete da batina ima dva kraja. Ona svakako ne bi trebala pogoditi novinarku Dunju Ujević, unatoč britkom jeziku, što i sama priznaje. Zacijelo joj je taj jezik pomogao napisati izvrsnu knjigu kakva je »Ministar obrane. Jedno sjećanje na Gojka Šuška«. Znalački i jasno zahvatila je u bit stvari. Nije se doticala samo čovjeka o kojemu govori, ili još bolje kroz kojega govori, već i okoline u kojoj se taj čovjek kretao. A ona nije bila savršena i nije se počesto obazirala na ministrovu stvarnu ili izmišljenu silu. Bila je to velika igra koju je mogao dobiti samo veliki igrač.

Opširnije...

POSLUŠNOST

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Svetinka, Naklada Pavičić, Zagreb, 2003.

Zanimljiva šutnja prati najnoviju Araličinu knjigu »Svetinka«, odnosno nastavak Sebastijanovih priča »Ambre« i »Fukare«. Dok su prve dvije nemilice napadali, razvlačili, o potonjoj uglavnom šute. Ponetko se javi, onako iz prikrajka, i to je sve. A »Svetinka« nije nimalo lošiji roman s ključem od prethodna dva, dapače. O čemu je, dakle, riječ? Upravo je o tome riječ! Neovisni prosuditelji govore o Aralici kao i prije, kao i o drugima, stručno i pošteno. Oni drugi?

»Svetinka« kao roman nemilosrdno zasijeca u svijest i podsvijest mnogih u hrvatskom društvu. Svetinka kao ličnost odražava suvremenu hrvatsku tragediju. Nemoguće je postalo mogućim, jednome narodu uništavali su dušu, iz dana u dan. Radili su mu to ne neki tuđinci, bilo bi to lakše, već njegovi, zbog toga je sve i bilo teže. Utjeha može biti jedino u tome što se to nije događalo samo hrvatskom narodu. Bilo ih je još istočnije od ozemlja hrvatskoga naroda, a ima ih i sada, na nekim drugim stranama svijeta, srećom samo još preostalih. Slobodoljubivi svijet namjesto da se bori protiv te nemani, odredio joj je područje gdje može iskazati svoju opaku narav. Svetinka, obični pojedinac iz puka, sve je to morala preturiti preko glave. Uspjela je i otišla s ovoga svijeta kao veličina, junakinja iz nemirnih vremena.

Opširnije...

Osobno