BOG I HRVATI

Print Friendly, PDF & Email

Središte Ljubuškog. Kip majke s djecom privinutom u krilo, narod, političari. Ovih dana. Središte Ljubuškog. Žive majke kriju djecu u krilu, narod raspršen, političari mudruju o svjetloj budućnosti. Onih dana. Stojim i prebirem te misli u glavi. Zar je moralo baš tako biti?

Oni dani bili su dani Drugoga svjetskoga rata i poraća. Jugokomunisti tada u ljubuškom kraju ostaviše 758 žena bez muževa, 2.227 djece bez očeva. Rekoše da su nas oslobađali. A nesretni Nenad Stazić nedavno dometnu da su traljavo obavili posao, trebalo je tu još napraviti žrtava. Daleko mu kuća bila.

Opširnije...

GOVOR »SLOBODNE DALMACIJE« O POBIJENIM HERCEGOVAČKIM FRANJEVCIMA

Print Friendly, PDF & Email

Split, 24. veljače 2020. (Ivana Karačić) – U Slobodnoj je Dalmaciji u subotu, 22. veljače, na duplerici izišao članak o radu Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Napisao ga je Ivan Ugrin pod naslovom »Puno je dokaza u prilog širokobriških mučenika«. Fra Miljenko Stojić, vicepostulator, u toj je prigodi između ostaloga naglasio kako je Vicepostulatura završila istražni dio postupka mučeništva te se čeka zeleno svjetlo od Uprave Provincije za slaganje prikupljenih dokumenata s dokazima i njihovo podnošenje mjesnom biskupu. Kad biskup to pregleda i uvjeri se u njihovu ozbiljnost, trebao bi službeno započeti postupak mučeništva na biskupijskoj razini.

Opširnije...

NIKAD OTIŠAO

Print Friendly, PDF & Email

Adolf Polegubić, Vršak osmijeha; Snatrenja; Poput Giottova kruga; Ogrlica od kamena, Naklada Bošković, Split, 2018.

Pred nama su četiri zbirke pjesama Adolfa Polegubića. Isti nakladnik, isti mjesec, ista godina izdavanja. I pisac uvoda je isti. Na kraju se sve doima kao jedna zbirka, jedna zaokružena cjelina. To doista ove knjige i jesu. Pjesnik je do kraja rastvorio dušu. Pogledajmo ukratko što nam je ponudio.

Za shvatiti Polegubića u ovim djelima sržna je pjesma a slavlja. Navedimo je zbog toga cijelu. kao da je bilo jučer –/ dječak bosonog po kamenjaru/ po prašnjavim cestama// a onda su došli drugi putovi/ zaigranost se zamijenila/ ozbiljnošću/ a prašnjave ceste asfaltnima// dolazili su i prolazili gradovi/ i zemlje// tomu su se dodale i godine/ i sve već što uz to ide// sada podno Taunusa/ uz žubor Liederbacha/ pogledom na protekle godine// kažu – razlog za slavlje// a slavlja?// prestala su onoga dana/ kada sam otišao/ bosonog s kamenjara U malo riječi stavljen čitav život. I on ide dalje, a mi prema svome kraju.

Opširnije...

PRAVE KNJIGE PRAVO KAŽU

Print Friendly, PDF & Email

Mate Kovačević, Herceg Bosna, Matica hrvatska, Čitluk, 2019.

Bilo je to 15. siječnja 1992. kada je hrvatska država međunarodno priznata, u čemu je posebnu ulogu imala Sveta Stolica. No, njezina državotvornost puno je starija, s obje strane granice. Vrhunski hrvatski publicist i politički komentator Mate Kovačević promatra to kroz govor o Herceg Bosni.

Polazi on još od antičke podloge, od slavnih Delmata. Bili su nekada tu gdje smo sada mi. Nakon toga razmatra četiri teorije o hrvatskoj etnogenezi: iransku; gotsku; autohtonu; slavističku. O ovoj posljednjoj ima najgore mišljenje. »Stoljetna slavistička prevlast nije urušila samo put znanstvenim spoznajama, nego je, zbog prevladavajućeg političkog, a primarno unitarističkog utjecaja, duhovno osakatila niz naraštaja različitih naroda te gotovo do utrnuća dovela njihove identitete.« (str. 24.) Očito Kovačević nastoji govoriti jasno i otvoreno. Poslušajmo i ovo: »Duvanjski sabor o kojem priča stara Hrvatska kronika podloga je i današnje ne samo državnosti Republike Hrvatske, nego, što je posebno važno istaknuti, i državnosti hercegbosanskih Hrvata. Oni su trenutno ugroženi muslimanskim režimom u BiH, koji po već uhodanim političkim receptima jugoslavenskih režima XX. st. pokušava Hrvate potisnuti iz nekad sastavne jedinice srednjovjekovne hrvatske države.« (str. 30.) I ovo je tako jasno.

Opširnije...

Osobno