Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 2. svibnja 2014. (hrsvijet.net) – Francuska revolucija pokrenuta u laboratoriju »Velikog oka« nije označila samo novu liberalnu političku i ekonomsku doktrinu povezanu s prosvjetiteljskom mišlju već je nagovijestila kraj monarhizma i početak borbenog laicizma koji će uskoro poput metastaza tumora zahvatiti cijeli svijet. Međutim, proces prema sekularizaciji društva, odnosno prema antropocentričnom mišljenju, započeo je još u 13. stoljeću kada su nominalisti rastakali harmoničnu zgradu teologije i vjeru odvojili od znanja. Descartesov racionalizam – traganje za istinom kao najvišim oblikom ljudskosti koja se tek takva treba sjediniti s Bogom, među kojim teza kako se svemir kreće mehanički bez Božjeg zahvata, odvela je svijet u kršćanski skepticizam. Deisti (Bailly, Spinoza itd.) zamagljivali su Božju opstojnost i udaljavali ju od čovjeka. Za njihov nauk Bog je samo napravio svemir, navio ga poput sata i distancirao se od njega. Prema tomu deisti su tvrdili kako se Bog nije pokazao čovjeku kroz riječi iz Biblije te da se čovjek ne može približiti Bogu ni kroz jednu religiju.

Sekularizacija i laicizacija, kao kritika negativnog stava prema Crkvi, dobiva svoj pravi zamah pokretom duhovne obnove, prosvjetiteljstvom, izražena kroz misli mnogih umnika, pisaca, filozofa i pjesnika (Lessing, Kant, Hegel). Voltaire se cinično izruguje istinama kršćanstva, tako da prosvijećenom vladaru Friedrichu II. za stolom izjavljuje: »Što se mene tiče, ja bih svoje mjesto u nebu prodao za talir.« Znanost se također sve više udaljava od teologije smatrajući da je sveto i religiozno samo nešto subjektivno, te prema tomu sve je profano i sve je podložno istraživanju. Dok je Johannes Kepler još gledao u planetarnom kretanju božansku harmoniju, Isaac Newton u potpunosti nastoji metafizičke zakone udaljiti iz znanosti. Antropološka slika svijeta i života ležala je na temelju liberalne ideologije prema kojoj ljudi nisu samo slobodni i jednaki već i samostalni, tj. slobodni od božanskoga zakona. U suprotnosti s tradicionalnim kršćanskim naukom, prema kojemu vlast dolazi od Boga, liberalizam je jedini mogući legitimitet vlasti dao narodu. Proces sekularizacije društva njegov idealni zastupnik, »umni bolesnik« Friedrich Nietsche privodi kraju pišući: »Bog je mrtav! Što su još Crkve, ako ne grobovi i nadgrobni spomenici Bogu?«

Attachments:
Download this file (bezbostvo.pdf)bezbostvo.pdf[ ]204 kB

Zanimljivo