Sarajevo, 25. rujna 2008. (KTA) - Dana 24. rujna u prostorijama Gradskog vijeća Grada Sarajeva, a u organizaciji Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održan je Okrugli stol na temu: Kultura dijaloga u vjerskom tisku u Bosni i Hercegovini. Na Okruglom stolu, osim nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, i pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. dr. Pere Sudara, predsjednika Vijeća za ekumenizam i dijalog među religijama i kulturama BK BiH, sudjelovali su glavni urednici slijedećih vjerskih tiskovina: Katoličkog tjednika vlč. Josip Vajdner, Svjetla riječi dr. fra Ivan Šarčević, lista Bogoslovnog fakulteta u Foči «Novi Istočnik» g. Vladislav Topalović i Jevrejskog glasa g. Eli Tauber. Pozvani su i urednici Islamskih informativnih novina «Preporod», časopisa za odgoj i obrazovanje «Novi Muallim», službenog glasila Rijaseta Islamske zajednice «Glasnik», lista Mitropolije dabrobosanske «Dabar» te katoličkih mjesečnika «Naša ognjišta» i «Crkve na kamenu».

Biskup Sudar je u uvodnoj riječi kazao da ovaj Okrugli stol ima za temu dijalog koji ima posebnu težinu u medijima kao zrcalu stvarnosti ali i zrcalu promicanja onoga što ljudi žele i čemu se nadaju. «Nema sumnje da su službena glasila Crkava i vjerskih zajednica zrcalo u kojemu se, najprije, pokazuje i prokazuje prava slika stanja duha kojim se nadahnjuje njihovo djelovanje ali i način na koji se odnose prema drugima. Ove dvije stvarnosti, to jest kakvoća i količina duha i način i mjera odnosa prema dugima, su i najpouzdanija mjerila autentičnosti i vjerodostojnosti Crkava i vjerskih zajednica», kazao je biskup Sudar ističući da je prvotna zadaća i temeljna zajednička značajka Crkava i vjerskih zajednica služenje čovjeku, to jest njegovu samoostvarenju kako na nebu tako na zemlji. «Služenje čovjeku danas, a tako je bilo uvijek, pretpostavlja odgoj za hrabrost prihvaćanja i sposobnost poštivanja njegova temeljnog prava biti drugačiji. To je, nema sumnje, uvjet svih drugih pretpostavki poštivanja čovjekova dostojanstva kojemu je, prema nauci svih religija, izvor i jamac sam Bog. Ali i temeljni preduvjet mira među ljudima i narodima te nužne suradnje među religijama», rekao je biskup Sudar zahvaljujući svima koji su sudjelovali u pripremi Okruglog stola te uvodničaru dr. Lučiću i moderatoru g. Marku Antoniju Brkiću kao i članovima Vijeća i nazočnim djelatnicima medija.

Uvodno predavanje imao je dr. sc. Ivica Lučić, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, koji je kazao kako je svima i danas dijalog itekako potreban. «Od dijaloga ovisi budućnost BiH i čovječanstva uopće. Europska unija je 2008. godinu proglasila godinom dijaloga i ona poduzima neke svoje akcije da bi taj dijalog poboljšala. Nešto slično pokušavamo i mi ovdje u BiH i ovo je jedna od tih manifestacija odnosno pokušaja uspostave dijaloga vjerskog tiska u BiH. Vjerske zajednice zbog autoriteta koji imaju, imaju i posebnu odgovornost tako da je na njima potaknuti taj dijalog. Dijalog nije nešto na što smo mi navikli u brojnim sporazumima, razgovor koji se zasniva na nekakvoj snazi, na sili ili na principu - uzmi ili ostavi. Dijalog je praktično traganje za istinom. Ono čega trebamo biti svjesni jest da je istina uvijek viša od naše spoznaje o njoj», istaknuo je dr. Lučić

Vlč. Vajdner je kazao kako smatra da je strah jedan od prepreka dijaloga. «Čini mi se da u ovom gradu, koji se diči multikulturalnošću, multikonfesionalnošću itd, ljudi ne poznaju jedni druge. Nedovoljno poznajemo druge i drugačije. Graditi dijalog znači reći drugom tko si. Moramo znati na pravi način reći o sebi i na pravi način znati reći o drugome te u sebi zatomiti nacionalistu ili fundamentalistu», smatra urednik Vajdner ističući kako je Katolički tjednik nastojao imati jasne stavove te dopustiti drugom i drugačijem da živi i da zajedno grade bolju budućnost.

Urednik Tauber je rekao kao Jevrejska zajednica u BiH pokušava ostvariti dijalog u svojim novinama kad god je to moguće mada to smatra nedovoljnim jer ne postoji gotovo nikakva suradnja između religijskih medija. «To je osnovni problem o kojem treba razmišljati kad govorimo o kulturi dijaloga, a u isto vrijeme oni koji vode te vjerske listove nemaju komunikaciju. Prije svega moramo voditi računa da mi moramo upoznati jedni druge», smatra gospodin Tauber ukazujući na potrebu suradnje između vjerskih listova.

Dr. Šarčević smatra da vjerske tiskovine nemaju veliki utjecaj te da nerijetko ljudi iz elektornskih medija posebno televizija utječu i na neki način određuju što se treba govoriti i pisati. «Unatoč tome vjerski tisak je ipak relevantan posebno tamo gdje ne dopiru druge tiskovine i mediji osim televizije. Na drugim područjima vjerski tisak nema velik utjecaj jer televizija i druge tiskovine naprave svoje te na neki način određuju što je teologija i što bi trebalo pisati o Bogu… Za nas potreba dijaloga proizlazi iz vjere…Za vjernike dijalog ima samo smisla ako je utemeljen u vjeri... Naše vjerske novine su najviše bilteni onoga što poglavari rade, a ne dotiču prvu razinu – dijalog života», kazao je urednik Svjetla riječi ukazujući na potrebu prelaženja granica prema drugome kao i na nužnost nastojanja da se shvati drugoga i ima osjećaja za drugoga.

Urednik Topalović smatra da u vjerskom tisku postoji kultura dijaloga ali samo donekle. «Kulturu dijaloga imamo samo do nečega što se zove politička korektnost, a to znači da nitko sebi neće dozvoliti da u svom časopisu izađe neka politički nekorektna izjava. Isto tako urednik neće propustiti da provuče neku antisrpsku, antihrvatsku ili antibošnjačku oštricu. Zbog tog je veoma bitno da se oslobodimo takvih nekorektnih napada u štampi», kazao je urednik Novog Istočnika.