Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 28. rujna 2017. (Marito Mihovil Letica / Vijenac) – U povodu stote obljetnice osnutka katoličke udruge Vojska Bezgrešne, ustanovljene kao reakcija na masonske manifestacije u Rimu 1917, u samostanu franjevaca konventualaca na Svetome Duhu u Zagrebu održan je međunarodni znanstveni simpozij o prošlosti i sadašnjosti masonerije te odnosu Crkve i masona.

Premda su tajna društva većini ljudi posvemašnja nepoznanica, zaintrigirani su njihovim nedokučivim postojanjem jer nekako naslućuju da takva društva znatno utječu na svjetonazor i etiku, politiku i gospodarstvo ne samo u određenoj državi nego i u cijelome svijetu. »Masoni vladaju svijetom«, »To je dio masonske urote«, tvrdnje su koje često čujemo i skloni smo u njih povjerovati kao u nešto neupitno. Masoni te druga tajna društva i bratovštine, već time što su tajna, navode nas pomisliti na njihove nečasne i zle namjere. S druge strane, možemo gdjekad čuti kako se ta elitistička društva zalažu za napredak i dobrobit čovjeka i čovječanstva te da ih stoga valja smatrati ishodištima humanizma i filantropije, bratstva i tolerancije.

Godine 1723. škotski pastor James Anderson u ime Velike engleske lože sastavio je povelju u kojoj između ostaloga piše: »Mason je zbog svojega naslova prisiljen pokoravati se moralnom zakonu, a ako dobro razumije umijeće, nikad ne će biti glupi ateist niti nereligiozni slobodoumnik«. Anderson dalje kaže kako ljude treba prisiliti »da slijede religiju oko koje su svi ljudi suglasni. Prema njoj čovjek treba biti dobar, iskren, skroman i čestit bez obzira po kakvoj se denominaciji ili posebnoj vjeri razlikuje, iz čega proizlazi da je zidarstvo način da se postigne iskreno prijateljstvo među osobama koje bez toga nikada ne bi mogle biti međusobno prisne.«

Papa Klement XII. bio je od 1738. vrlo zabrinut zbog okolnosti da uzimaju maha »neka društva, skupovi, sastanci [...] slobodnih zidara u kojima se ljudi svih religija obvezuju, prisežući na Bibliju i pod najtežim mukama, da će nepovredivom tišinom skrivati sve što čine u mraku tajne«. Vatikan je tada prvi put osudio masonstvo, koje se širilo Europom. U masonske lože primani su ne samo katolici i protestanti nego i židovi, čak i »muhamedanci«. Među njima su bile istaknute osobe: Montesquieu, Voltaire, Jean-Jacques Rousseau, Denis Diderot i drugi. U 18. stoljeću u Hrvatskoj masonima su između ostalih pripadali grof Ivan VIII. Drašković, liječnik i županijski fizik Ivan Krstitelj Lalangue te, vrlo vjerojatno, zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac.

Cjelokupan članak pročitajte na stranicama Vijenca ili u priloženom pdf-u.

Zanimljivo

Posljednje u škrinji

Size : 571.73 kb
Hits : 4
Size : 274.82 kb
Hits : 4
Size : 469.42 kb
Hits : 4
Size : 281.50 kb
Hits : 3