SVJEDOČIM DA SU KOMUNISTIČKO-ČETNIČKI ZLOČINI U SLUNJU NADAHNULI POEMU »JAMA«, 1

Print Friendly, PDF & Email

Slunj, 6. listopada 2010. (Miljenko Stojić / Dragan Hazler) – O poemi »Jama«Ivana Gorana Kovačića puno se govorilo i još se govori. Komunisti su nam neprestano utuvljivali u glavu da ona opisuje grozne ustaške zločine. Međutim, isto se tako uvijek potiho šaputalo da to nije istina. Nažalost, dovoljno dokaza nije bilo sve do ovih dana. Posredstvom fra Andrije Nikića do mene je stigao kraći tekst Dragana Hazlera o komunističkom ubijanju u slunjskom kraju, Ivanu Goranu Kovačiću i Vladimiru Nazoru, poemi »Jami«... Pročitao sam ga u jednom dahu i zamolio gosp. Dragana da napiše sve što zna. On je to s radošću učinio. Pročitao sam naravno i taj prošireni tekst i ostao zapanjen novim spoznajama. Uopće mi nije jasno zbog čega se u hrvatskoj javnosti o tome do sada nije šire govorilo, a moglo se dosta toga učiniti jer su određeni dijelovi Hazlerovih prisjećanja bili na dohvat ruke. No, sad što je tu je. Dopustimo Hazleru da nam posvjedoči o tim strašnim ratnim danima. Prije toga, ipak, spomenimo još i sljedeće. Kovačić u svojoj poemi »Jami« nigdje ne spominje ustaše, nego općenito govori o strašnoj zloći čovjeka prema čovjeku. Tek na kraju ljigavo propagandistički govori o uzvišenim partizanima zbog čega uzorno napravljeni pjesnički uradak gubi na svojoj kakvoći. A žrtve u poemi jesu zapravo slunjsko-hercegovačka mladost. Međutim, neka Hazler nastavi o svemu tome.

Ostatak 1. nastavka pročitajte na stranicama portala hrsvijet.net ili u pdf-u.

Attachments:
Download this file (Razotkrivanje-Jame-1.pdf)Razotkrivanje-Jame-1.pdf[ ]1143 kB

Opširnije...

RASPNI GA, RASPNI

Print Friendly, PDF & Email

U Jeruzalemu je tih dana bilo vrlo živo. Pasha se približavala i trebalo ju je, kao i obično, bučno proslaviti. Trgovci su se razletjeli na sve strane i nudili svoje proizvode. I tuđa politička vlast radila je svoj posao. Nije dopuštala da je nešto iznenadi. U dogovoru s domaćim poglavarima osudila je na smrt mogućeg buntovnika. Nije važno što krivnja nije dokazana, politika tako zahtjeva, a i narod je vikao da ga se razapne. Pa što se tu ima razmišljati?

Izneseni scenarij već od samoga svoga nastanka kopkao je velike umove. Pokušavali su odgonetnuti njegovo lice i naličje. Činio je to i naš Marko Marulić. Stavši pred lice svoje vjere i pred lice svoje narodne pripadnosti ogledao se i odlučio što mu je činiti. Događaji Velikog petka nisu za njega bili običaj koji bi trebalo izvršiti, već odgovor na životne upite. A imao se uistinu o čemu pitati. Uz svoje svakodnevne životne poteškoće brinuo se i za položaj svoga naroda. Bili su ga tada pritiskli tuđinci sa svih strana kao gusjenice zeleno stablo. I neumorno su ga izjedali. Da baci koplje u trnje?

Opširnije...

OCVALI ZADAH JUGOSLAVENŠTINE

Print Friendly, PDF & Email

Dnevnik

Ponedjeljak, 12. travnja
Molitva. Doručak. Tako obično počinje moj dan. Ovaj put još dugi pogled kroz prozor. Hoće li tjedan pred nama biti kišovit ili ćemo ipak u petak ići iskapati komunističke žrtve? Pobili su ih u veljači 1945. na Širokom Brijegu. Sitnica, samo 40-ak, znali su biti i učinkovitiji. Vrijeme ne sluti na dobro, prognoze nešto drugo predviđaju. Očito nam je čekati.

Otkad postah vicepostulator Postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« (www.pobijeni.info) dobro proučih ta zlosretna vremena, ali i narav mučeništva tako da zapisah da ovih godina tražim svece i pišem pjesme. Znam, to se ne zaslužuje, to se čini s dubokim poštovanjem.

Attachments:
Download this file (OcvaliZadahJugoslavenstine.pdf)OcvaliZadahJugoslavenstine.pdf[ ]3665 kB

Opširnije...

SLOVO O DUHOVNOSTI

Print Friendly, PDF & Email
O duhovnosti su dosada napisane tone i tone knjiga, izrečene tisuće i tisuće riječi. Što je ona? Mogao bih potražiti tzv. učene knjige i reći, evo, to je ona. Ne ću to učiniti. Nije važno dati neki učeni odgovor, nego osobno odgovoriti na postavljeni upit.

Iz knjiškoga znanja i svoga razmišljanja osobno zaključujem da je duhovnost život koji se sastoji od iskustva i od znanja. Oba su ova pola važna. Isključi li se ijedan, srušili smo zdravo ravnovjesje.

Kada kažem život, onda ne mislim samo na život nas kršćana, nego na život općenito. Svatko ima neku svoju duhovnost, htio on to ili ne. I nastojanje zatrti svaku duhovnost jest opet duhovnost.

Teško bi bilo odrediti kakvu duhovnost imamo mi kao hrvatski narod u ovome trenutku. Istina je da kažemo da smo kršćani i da nas većina priseže na kršćanske vrijednosti. Ipak, ne vidi se to tako bjelodano u našemu životu. Nije slučajno da trenutno nemamo jedne jake demokršćanske stranke. Zatajila je negdje ta kršćanska duhovnost. Nije se uspjela nametnuti kao jaki i odlučujući čimbenik, nego se izgubila pod raznim drugim vidovima.

Opširnije...

Osobno