Široki Brijeg – Franjevačko žrtvoslovno središte
Drugi svjetski rat i poraće nisu zaobišli ni Hercegovačku franjevačku provinciju, što je i »razumljivo«. Srasla je s pukom pa kako je bilo jednom tako je bilo i drugom. Jugokomunisti su joj ubili 66 članova, a 90-ak njih do Domovinskog rata je okusilo njihovu tamnicu, samo ih se nekoliko uspjelo spasiti plaćanjem globe.
Da bi se moglo govoriti o žrtvoslovu hercegovačkih franjevaca, najprije treba odrediti početnu godinu i osobe na koje bi se žrtvoslov mogao odnositi. Dok se to ne zbude, najbolje je krenuti od kraja. Trenutno se žrtvoslovom hercegovačkih franjevaca najviše bavi Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Tijekom II. svj. rata i u poraću, naime, komunisti su ubili 66 hercegovačkih franjevaca. Još živi svjedoci, kao i neka pisana svjedočanstva, govore o tome kako su umrli mučeničkom smrću. Crkveni sud Mostarsko-duvanjske i trebinjsko-mrkanjske biskupije, na zamolbu Vicepostulature, ispituje te svjedoke. Vicepostulaturu je što prije potrebno premjestiti na Široki Brijeg koji je proglašen središnjim žrtvoslovnim mjestom Hercegovačke franjevačke provincije.
Drugi svjetski rat, odnosno komunistička ruka, nanijeli su Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji mnoge rane. Ubili su joj 66 članova, što je oko jedne trećine sveukupnog broja. Stradale su i druge dvije trećine. Jedna se nije smjela vratiti iz inozemstva, a treća je nastavila živjeti u domovini podnoseći teški teret komunističke čizme. Do Domovinskog rata 91 hercegovački franjevac je, između ostaloga, iskusio što je tamnica. Osim ubijanja, komunisti su i razarali.
Hercegovačka franjevačka provincija za vrijeme komunističke strahovlade, 1941. – 1990. doživjela je velika stradanja. Partizani su bez bilo kakvog suda ubili 66-oricu franjevaca, dok su trojica preminula zbog zlostavljanja u zatvoru, tako da se broj penje na 69. K tomu treba pridodati i njih 78-oricu koji su zatvarani jednom ili više puta. Da bismo to još malo razjasnili, pogledajmo u Raspored osoblja s kraja II. svj. rata. Godine 1944. Provincija ima na raspolaganju 231 svečano zavjetovanog člana, dok je godine 1945. na raspolaganju njih tek 65. Sljedeće, 1946., godine stanje se tek neznatno popravilo, ima ih 71. Nekolicina ih je na studiju izvan Provincije, a ostali se ne smiju vratiti. Unatoč svemu Provincija danas broji nešto manje od 200 svečano zavjetovane braće.