Čerin, 30. srpnja 2018. (brotnjo.info) – Ovogodišnja književno-glazbena manifestacija »Susreti pod hrastom« u cijelosti je bila posvećena liku i djelu fra Šimuna Šite Ćorića. Priredili su je sinoć na Čerinu, 29. srpnja, Župni ured sv. Stjepana Prvomučenika, Ogranak Matice hrvatske (OMH) u Čitluku i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB). Poseban gost manifestacije bio je Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK).

Program je započeo pozdravnim riječima Andrije Stojića, predsjednika OMH u Čitluku, fra Tihomira Bazine, župnika župe sv. Stjepana Prvomučenika, i Ivana Sivrića, predsjednika DHK HB. Stojić, Bazina i Sivrić srdačno su pozdravili sve nazočne, a posebno su istaknuli Đuru Vidmarovića, predsjednika DHK, Gorana Crnkovića, predsjednika OMH u Rijeci te članove obitelji Ćorić.

Nakon uvodnih pozdrava organizatori su u kratkim crtama nazočne podsjetili na tijek manifestacije koja je prvi put održana 2005. i istaknuli njezin značaj. Nakon toga o liku i djelu fra Šimuna Šite Ćorića biranim riječima govorio je Đuro Vidmarović.

»Okupio nas je ovdje naš veliki književnik fra Šimun Šito Ćorić. Žao mi je što zbog obveza nije među nama, ali s nama je njegovo književno djelo. Naš slavljenik pripada onom istaknutom sloju franjevačkih intelektualaca koji su svoju nadarenost stavili na raspolaganje svome narodu, a fra Šito je k tome od Boga dobio nekoliko darova koji su komplementarni s njegovim književnim talentom. Ogledao se u mnogim književnim žanrovima, ali pored toga i kao glazbenik koji svoje stihove sam uglazbljuje i sam izvodi. Fra Šito se istaknuo i kao društveni djelatnik, ne zaboravimo da je pod njegovim predsjedavanjem Hrvatski svjetski kongres (HSK) postao savjetodavno tijelo UN-a«, kazao je Vidmarović dodajući da je fra Šimun Šito Ćorić uz sve navedeno i redoviti sveučilišni profesor te cijenjeni stručnjak na području psihologije. Ističući kako fra Šimun Šito Ćorić ima respektabilan književni opus, Vidmarović je posebno istaknuo fra Šitine antologije »45 hrvatskih emigrantskih pisaca« i »60 hrvatskih emigrantskih pisaca«, te kazao kako mu je osobno jako draga knjiga Ćorićevih putopisa »Granice su da se prijeđu«. »Hrvatska književnost je jedinstvena. Hrvatski kulturni prostor nisu samo Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, kao matične države hrvatskog naroda, nego i one zemlje u kojima žive Hrvati, gdje stvaraju književna djela«, poručio je predsjednik DHK te kazao nekoliko riječi o suradnji DHK i Matice hrvatske. Također je naglasio sljedeće. »Mi kao književnici moramo se boriti protiv degradacije hrvatskog jezika. Ono što se s njim događa na službenoj razini je katastrofa. Polagano to ulazi u književnost, događa se urušavanje hrvatskoga jezika što se ranije nije događalo… Književnici su dužni to zaustaviti, a fra Šimun Šito Ćorić jedan je od svijetlih primjera, jer kad čitate njegova djela svakako ćete primijetiti lijep, gibak, bogat, melodiozan hrvatski jezik kojim se on služi. Radi se o jednom izuzetnom čovjeku, izuzetnom intelektualcu, pomalo renesansnoj osobi koja sjedinjuje i znanost i kulturu, a takvih Hrvatska ima malo.«

Nakon izlaganja Đure Vidmarovića, predsjednika DHK, književno-glazbena manifestacija nastavljena je nastupom pjesnika: Ivana Bakovića, Ivana Sivrića, Vlatka Majića, Mate Grbavca, Joze Jakiše, Ljube Krmeka, fra Miljenka Stojića, Srećka Marijanovića, Snježane Lovrić, Anđe Luburić i Anite Martinac, koja je također bila i moderatorica programa. A nastupio je i Mladen Mandžo, mladi glazbenik iz Osnovne glazbene škole Brotnjo.

Prije početka »Susreta pod hrastom« sv. misu zahvalnicu u čerinskoj župnoj crkvi predvodio je fra Miljenko Stojić. Nakon nastupa pjesnika, prijateljsko druženje sudionika manifestacije nastavljeno je u Podrumima Andrija, gdje je obitelj Ćorić lijepo ugostila sudionike manifestacije posvećene liku i djelu ovogodišnjeg dobitnika Nagrade za životno djelo Općine Čitluk. Ovom prilikom Miroslav Ćorić upoznao je svoje goste s načinom proizvodnje vina u Podrumima Andrija te ih poveo u razgledavanje različitih proizvodnih dijelova ove uspješne vinarije.