MALI LJUDI, VELIKA GRAĐA ZA FILM

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Ne dirajte bijelog labuda, FRAM-ZIRAL – NAKLADA K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2005.

Piše: Rašeljka Duvnjak

»Violina je pukla pred fra Krešimirovim očima kao zrela jabuka...« Tom ekspresivnom slikom počinje prva priča u zbirci poetičnoga i metaforičnoga naslova »Ne dirajte bijelog labuda«; nad violinom kao simbolom ljepote, ljubavi, strasti života izvršeno je nasilje što najavljuje ton cijele zbirke priče. Nasilje nad instrumentom, duhom, čovjekom, slobodom.

Dvadesetpet priča podijeljenih u pet cjelina najmanje je toliko ljudskih sudbina smještenih u vremenski okvir druge polovice dvadesetoga stoljeća, u prošlost i sadašnjost, u Jugoslaviju, Hrvatsko proljeće, i daytonsku BiH. Junaci nam preko autora u neposrednoj formi dijaloga, razgovora, prepričavaju svoje ili tuđe priče, život, sudbinu u kojoj je »živa glava na ramenu« najveći zgoditak.

Opširnije...

NOVELISTIČKO OTIMANJE ZABORAVU

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Ne dirajte bijelog labuda, FRAM-ZIRAL – NAKLADA K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2005.

Piše: Zdravko Gavran

Plodni i poduzetni pisac srednjeg naraštaja (r. 1960.) Miljenko Stojić, autor većeg broja objavljenih knjiga, svećenik i istaknuti član Hercegovačke franjevačke provincije, kulturni pregalac i organizator niza pothvata kao što su Informativni centar »Mir« Međugorje i Radiopostaja »Mir« Međugorje, objavio je nedavno i svoju prvu knjigu (kratkih) priča. Ona već u naslovu naznačuje obzor koji je većini od 25 uvrštenih priča zajednički: u »bijelom labudu«, slici iz sna glavnoga lika te priče, umjetnički je transponirana – u metaforu ljudske i nacionalne, svećeničke i redovničke žrtve i otpora – kako povijesna činjenica pokolja širokobrijeških franjevaca od komunističkih partizana 1945., tako i činjeničnost razaranja crkava odnosno udara na Hrvate katolike u ratu i poraću posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini. Nad taj lik nadvija se »kompleks krivnje« što ga sada Hrvatima nameću službenici međunarodne zajednice, a koji je u bivšoj državi bio i na vjerskom planu poznat pod, blago rečeno, pojmom (osobne ili obiteljske, vjerske ili političke) »nepodobnosti«.

Opširnije...

O JUNACIMA I SVECIMA

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Ne dirajte bijelog labuda, FRAM-ZIRAL – NAKLADA K. Krešimir, Mostar – Zagreb, 2005.

Piše: Ivan Sivrić

Hoće li literatura svoju top formu imati u kratkoj priči kako su brojni književni teoretičari i estetičari predviđali? Sudeći po spremnosti književnih autora da se okušaju u toj književnoj formi zasad ćemo dati samo problematički odgovor – možda. No brojnost okušavanja u kratkoj priči potiče na zaključak sigurnijeg ishoda. Kako narasta broj autora kratkih priča, razmjerno se uvećava i naklada, što upućuje na veći broj mogućih i stvarnih čitatelja. Kratka priča se lako prihvaća, poželjno kratko traje njezino čitanje (između dvije autobusne stanice međugradske vožnje), ne oterećuje previše, a čitatelja u temu upućuje sasvim dovoljno. Dojam nakon čitanja nije zastrašujuće dubok, a poticaj, kad se nađe dovoljno pogodan medij, može trajati dovoljno dugo. Pa zašto se onda ne bi svaki pisac odvažio zaploviti kratkom pričom? Zašto ne bi i Miljenko Stojić kao pisac, kao novinar, kao putnik, kao pedagog i kao psiholog, kao svećenik, ispovjednik i propovjednik, kao čovjek obilna iskustva sa životom i u životu, dakle, zašto ne bi svoj književni dar iskušao kratkom pričom? On to pravo ima po prirodnom pravu umjetnika da sam odabire formu kojom će izraziti svoj umjetnički habitus.

Opširnije...

PRIČE O PREŠUĆIVANOM

Print Friendly, PDF & Email

Miljenko Stojić, Ne dirajte bijelog labuda, Fram-Ziral – K. Krešimir, Mostar – Zagreb 2005.

Piše: Krešimir Šego

Zacijelo je malo pisaca koji su u samo jednom desetljeću objavljivanja toliko napisali i objavili kao što je to Miljenko Stojić. Njegova prva knjiga, riječ je o zbirci pjesama Unatoč svemu - ukoliko ne računamo prijevod Sa svetom Klarom - pojavila se 1994. Od tada do knjige kratkih priča Ne dirajte bijelog labuda Stojić je objavio šest knjiga pjesama, četiri knjige ogleda, više slikovnica, nekoliko knjiga prijevoda s talijanskoga te prijevode rukoveti pjesama talijanskih, američkih i inih pjesnika. K tomu svakako treba dodati i njegovo višegodišnje kontinuirano kritičarsko praćenje novih djela poglavito hrvatskih književnika. Prilozi ispisani o tim djelima mogu ispuniti korice ne samo jedne knjige.

Opširnije...

Osobno