Jonathan Riley-Smith, Križarski ratovi, Verbum, Split, 2007.

Križarski ratovi kod današnjeg pučanstva na lošem su glasu. A jesu li uistinu takvi? Kome dugujemo današnje svoje mišljenje?

Jonathan Riley-Smith najpoznatiji je svjetski stručnjak za križarske ratove, ujedno jedan od najcjenjenijih znanstvenika s područja povijesti srednjeg vijeka općenito. Umirovljeni je redovni profesor na katedri za povijest Sveučilišta Cambridge. Jednostavno rečeno, čovjek zna o čemu govori.

Njegov je, pak, govor pročišćavajući. Niti napada niti brani, samo iznosi na vidjelo istinu. A ona je puno drukčija od onoga što govori liberalizam od 19. st. pa dalje. On je jedan od velikih krivaca da nam je narisana ovakva slika o križarskim ratovima kakvu danas imamo.

Općenito rečeno križarski su ratovi dugo trajali. Početak im seže u 1095. kad papa Urban II. kreće na put s namjerom pozivanja na križarski rat i kad crkveni sabor u Clermontu proglašava križarsko ratovanje. Kao kraj možemo označiti 1798. kad posljednji križari Napoleonu prepuštaju Maltu. Kroz ovo vrijeme mnogo toga se dogodilo što danas ponovno pobuđuje pozornost, ali s gledišta prodiranja u bit tadašnjih događanja.

Riley-Smith naglašava pokorničko obilježje križara i njihova ratovanja. Oni nisu išli zauzeti neka područja koja im ne pripadaju, već vratiti ona područja iz kojih su kršćani silom otjerani. U znak pokore na sebi su nosili veliki križ, a putujući prema Svetoj zemlji da tamo ratuju, putovali su kao hodočasnici, ne kao ratnici. Kao i u svakom velikom događaju priključili su im se i oni koji tamo nikako ne spadaju. Takvi su pljačkali, ubijali, činili zla, a to do današnjeg dana opterećuje križarski pothvat. Ratovali su za neke svoje potrebe, pa su tako znali osvajati i čitave gradove kroz koje su prolazili. Sjetimo se samo našega Zadra. Pape su žarko željele osloboditi Isusovu domovinu, ali često nisu imali veliki nadzor nad događajima. Miješao se primat duhovne i svjetovne vlasti. A to za uspjeh nije bilo dobro.

Ovo djelo vrijedi pročitati. Daje nam sažetu povijest križarskih ratova, nudi nove spoznaje i razjašnjava brojne kontroverze. Na korist je i stručnjacima i običnim čitateljima. Samo da dođe do što više ruku!

Miljenko Stojić

Jasnoća pogleda, Radiopostaja »Mir« Međugorje, Međugorje, 7. rujna 2009., 13.15 – 13.45