Ivan J. Bošković, Orjuna, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.

Jugoslavenska namisao imala je svoje vatrene pobornike i u hrvatskom narodu. Među njima naročito se ističe nacionalistička organizacija Orjuna u prvoj polovini 20. st. Pristupili su joj i raznorazni književnici, naročito oni u Splitu i okolici, budući da je ona tamo bila žilavo ukorijenjena. Bošković, tražeći odgovor na ovo pitanje, uz ostalo spominje da je Split u to vrijeme bio mali provincijski gradić bremenit svojim unutarnjim proturječjima, k tome dodatno opterećen gospodarskom i ekonomskom krizom. U njemu su se tada, kao i tijekom prošlosti, prelamali različiti etnički, kulturni, politički i religijski utjecaji, mitovi i ideje. (str. 37.)

Knjiga rasvjetljava neistražene tijekove, namisli, politička usmjerenja i pregnuća koji su oblikovali kulturnu i književnu povijest Splita spomenutog vremena. U uvodu nam pisac pokušava ocrtati grad Split kroz prelamanje povijesti, namisli i književnih strujanja. Prvi dio je, pak, posvećen nastajanju i djelovanju Orjune. Učinjeno je to tako znalački da ova knjiga može poslužiti i kao politički priručnik. Drugi dio donosi podrobno obrađen spisateljski rad sedmorice književnika. Kratko su spomenuti i neki drugi. Bošković se ne libi izreći svoj sud i iz svega povući određene zaključke. Na kraju literatura i kazalo imena zaokružuju ovaj uzorno napravljen znanstveni uradak. 

Iako je Orjuna imala značajno uporište u splitskom i dalmatinskom životu, njezina ideologija nikada nije bila i prevladavajuće određenje sredine i njezina društvenog bića. (str. 467.) Ova parafraza Boškovićevih riječi jednostavnim rječnikom zaključuju tu tešku stranicu ne samo splitske, nego i naše hrvatske povijesti. Zapamtimo je i krenimo u novo, ne samo književno, oblikovanje jednoga našega lijepoga grada.

Miljenko Stojić

Radiopostaja »Mir« Međugorje, Jasnoća pogleda, Međugorje, 1. rujna 2008., 13.15 – 13.45