Ivan Čizmić – Marin Sopta – Vlado Šakić, Iseljena Hrvatska, Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga, 2005.
Nakon gubitka državnosti hrvatski se narod zbog različitih razloga počeo iseljavati po tuđim krajevima. Turci su još pojačali taj val, a povijesne mijene zadnja dva stoljeća dovele ga do krajnosti. Računa se da danas iseljenih Hrvata ima više od 2,5 milijuna. Ova fotomonografija kuša u bitnim crtama složiti taj veliki mozaik i pripraviti temelje za još sveobuhvatnije i dublje istraživanje.
Prvo poglavlje »Iseljavanje« u kratkim crtama odgovara na pitanje zbog čega su se i kada Hrvati iseljavali. Drugo, mnogo šire, poglavlje »U novoj domovini« ocrtava nam mozaik hrvatskih iseljenika diljem kugle zemaljske. Fotomonografija poimence spominje sljedeće države: SAD, Kanadu, Argentinu, Čile, Boliviju, Paragvaj, Urugvaj, Venezuelu, Peru, Brazil, Australiju, Novi Zeland, Južnu Afriku, Njemačku, Austriju, Belgiju, Francusku, Švicarsku, Švedsku, Norvešku, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Italiju, te hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama. Zaista dojmljiv broj država! U trećem poglavlju govori se kako su se Hrvati snašli u njima, odnosno govori se o njihovu političkom organiziranju i djelovanju. Zorno je prikazano da su bili domišljati i vrlo djelatni u čuvanju svojih korijena. Zbog toga su mogli priteći u pomoć napadnutoj domovini i odsudno doprinijeti da ona ponovno zadobije svoju državnost. Provlači se ta misao i kroz četvrto poglavlje koje govori o identitetu i budućnosti hrvatskih iseljenika. Bilo bi neozbiljno ne istaknuti ulogu Crkve u njihovu životu. Ona je bila ona nit koja je čuvala njihovu vjeru i njihovu samobitnost, pritjecala im u pomoć kada nije bilo nikoga drugog. Do danas su joj ostali zahvalni i s njom povezani.
O hrvatskom iseljeništvu treba neprestano pisati i istraživati ga. Isto tako treba mu dopustiti povezati se što više s Hrvatima u domovini. Sve do Domovinskog rata te su se veze kušale kidati. Sada je vrijeme obnove, duhovne i tvarne. Ova knjiga radi u tom smjeru i bilo bi dobro da je hrvatski domovi, ne samo u iseljeništvu, imaju u svojim knjižnicama. Treba, naime, objediniti snage i ponovno biti stvaratelji povijesti, a ne njezini podložnici.
Miljenko Stojić
Radiopostaja »Mir« Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 10. srpnja 2006., 21.00 – 21.45