GDJE JE PROBLEM?

Print Friendly, PDF & Email

Mladen Lojkić, Doktrina i moć masonerije, Vlastita naklada, Zagreb, 2015.

Svjedoci smo da danas više nego ikada prije čovjek lagodno živi. Namrijele su mu to velike spoznaje kroz povijest. Ali!

Mladen Lojkić jedan je od onih koji se ne zadovoljavaju dječjim divljenjem suvremenoj šarenoj zbiljnosti. Svojim pogledom pokušava prodrijeti iza pozornice i otkriti što se zapravo događa. Na takvo nešto nije se spremao svojim školovanjem, nego je jednostavno jednoga dana počeo slijediti zov svoje nepotkupljive nutrine. I podario nam 9 knjiga, prepunih drukčijih spoznaja od onih na kakve smo do sada naučili. Ovom knjigom, 10.-om, želi sažeti sve te novootkrivene stvari i stavove da bismo laganije shvatili tijek događanja oko nas.

Opširnije...

ŽIVOT U ŠACI

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Slobodan Grbavac, Život na tri kontinenta, Vlastita naklada, Grab – Canberra – Los Angeles, 2015.

Zanimljiva je ovo knjiga. Skroz. Slučajno je dobih u ruke. Najavila mi se u posjet meni do tada nepoznata skupina ljudi. Oni su čuli za moj rad pa... Ma može, samo dođite, kako ne. Na polasku im darovah nešto knjiga. Jedan, pak, od njih, kojega su mi predstavili kao Ivana i o kome su mi kratko nešto rekli, za uzvrat mi darova neku debelu knjigu. Monografiju o svojoj obitelji. Pomislih: u tuđini proradili osjećaji pa čovjek poželje ostaviti spomenik onima od kojih je potekao. Tipično za iseljenike. Ali se prilično prevarih.

Nije ovo knjiga samo o jednoj obitelji, obitelji Grbavac, ovo je knjiga o mnogim našim hrvatskim obiteljima iz jugokomunističkog vremena. Takve obitelji nisu sudjelovale u jugokomunističkom teroru i morale su platiti visoku cijenu. Onemogućavali su im život na sve moguće načine. Zbog toga su se počesto raselile na različite krajeve svijeta. Za svoju Grbavac naslovom knjige kaže da je bila prisiljena živjeti na tri kontinenta, ali neprestano sa srcem zavičaja u njedrima. Bilo ih je sedmero braće i dvije sestre, s tim da je jedna sestra umrla kao mala. Očito se ta obitelj nije bojala života, kako onoga primljenoga od Boga, tako onoga svakodnevnoga. Pisac u tom smislu najviše ističe majku. Borila se kao lavica. Otac je bio boležljiv, ali je sve činio da uzdrži obitelj i okrene je na pravi put.

Opširnije...

I POČE

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Mikuljan, Smrtonosna paučina, Naklada Đuretić, Zagreb, 2014.

Domovinski rat. Raslojavanje među Hrvatima. Mikuljan se priključuje onima koji odlaze braniti domovinu. S kamerom u ruci. Profesionalno. Neumorno snima stradanje svoga naroda nastojeći svijetu otvoriti oči. Negdje u Slavoniji zasula ga je nekakva paučina što su je po ljudima i okolišu bacali zrakoplovi tzv. JNA. Ubrzo se razbolio, teško.

Paučina ga zasiplje i kada 1990. snima dokumentarac Jazovka. Došao je pod udar nevidljivih čuvara jugokomunističkih zločina. Poče njegova golgota. Glasoviti dokumentarac o jugokomunističkom zločinu nad Hrvatima Nema povratka u Španovicu, zapečatio je, pak, njegovu karijeru na HRT-u. Unatoč dugogodišnjem radu, unatoč mnogobrojnim priznanjima, istjerali su ga početkom rujna 2002., u ono vrijeme kada jugokomunisti, došavši ponovo na vlast, nemilosrdno čiste domoljube diljem Hrvatske. Ali im se nije pustio. Nastavio se boriti i raditi.

Opširnije...

U SJENI BATINE

Print Friendly, PDF & Email

Slavko Zelić, HVO u obrani Sarajeva 1992. – 1993., HMDCDR – HDCDR u BiH, Zagreb – Mostar, 2014.

Hrvata u Sarajevu trenutno nema velik broj, ali ih je na početku Domovinskog rata bilo dovoljno da stupe u prve redove borbe za slobodu Sarajeva, posredno time i Herceg Bosne, BiH. Knjiga pred nama bjelodano to dokazuje.

Zelić počinje od samoga početka. Crno na bijelo iznosi da Hrvati za nastupajući rat nisu rekli da nije njihov, kao što je to učinio Alija Izetbegović gledajući paljenje Ravnog, nego su se odazvali zovu slobode. Najprije predstavljaju oružane skupine razasute po Sarajevu, da bi malo po malo počeli ustrojavati svoje hrvatske postrojbe. I već tu nad njih se nadvila batina. Jedni su bili za uklapanje u bošnjačke postrojbe Armije BiH, drugi su željeli biti uz svoju Herceg Bosnu i kao takvi boriti se rame uz rame s Bošnjacima protiv zajedničkog neprijatelja. Što je ispravnije Slavku Zeliću je potvrdio sastanak u Glavnom štabu ABiH krajem prosinca 1992. Zapovjednik Sefer Halilović tom je prilikom rekao: »Naš barjak će se viti u Pločama.« To kao da nisu čuli određeni pojedinci iz crkvenog i hrvatskog javnog života u Sarajevu. Krenuli su batinom na hrvatsku Brigadu Kralj Tvrtko.

Opširnije...

Osobno