Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 24. travnja 2017. (hkv.hr) – Na globalnoj razini 2016. bila je izuzetno turbulentna, a o čemu najbolje svjedoče tzv. Brexit te izbor Trumpa za američkog predsjednika. Početak 2017. donio je Erdoganovu pobjedu na referendumu u Turskoj kojom će se u toj državi inaugurirati predsjednički sustav. Za dva tjedna očekuje nas drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, a u anketama nije bez izgleda Marine le Pen čija bi pobjeda mogla ozbiljno uzdrmati Europsku uniju s obzirom na euroskeptičnu poziciju te predsjedničke kandidatkinje. Izbori nas očekuju i u Njemačkoj koja posljednjih godina prema jugoistočnoj Europi provodi politiku što opasno podsjeća na britanski obrazac izgradnje tzv. Zapadnog Balkana.

Sukobi u Siriji – gdje se prelamaju, između ostaloga, i probitci najmoćnijih zemalja SAD-a i Rusije – ponovno su došli u žarište nakon nedavne američke intervencije, a zaoštrila se je ponovno i situacija oko Sjeverne Koreje.

Hrvatsku posljednjih mjeseci potresa kriza oko Agrokora – koju također nije moguće shvatiti i bez interesa vanjskih čimbenika moći – kao i gužve na granicama za koje neki analitičari tvrde da nisu bez veze sa »zapadnobalkanskim tendencijama« pojedinih vanjskih središta moći.

Geopolitičku situaciju u svijetu i položaj Hrvatske za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentiraju: Matko Marušić, Denis Sunko, Mile Prpa, Miljenko Stojić, Zdravko Mršić i Stipe Kutleša.

...

Mr. sc. Miljenko Stojić: Naša sidra

Otkada smo došli na ove naše prostore prije mnogo stoljeća, a neki kažu da smo tu oduvijek bili, nas kao hrvatski narod obilježavaju, i drže da nas ne odnese povijesni vjetar, dva sidra: katolička vjera i pripadnost zapadnom uljudbenom krugu. Naravno, to ne znači da oni naši sunarodnjaci druge vjere ili potpuno bez nje nisu obuhvaćeni ovim sidrima. Možemo biti različiti među sobom, ali se nikada ne smijemo dijeliti jer će nas u tom slučaju nestati. To su pokušali jugokomunisti pa su nas doveli do ruba provalije.

Imajući ovo na umu mislim da ne bismo trebali strepiti od budućnosti. Geopolitičkih pomaka je uvijek bilo i uvijek će biti, poglavito ovdje na dodiru civilizacija, međutim kad znaš tko si i što si pronaći ćeš si zaklonjeno mjesto u tom geostrateškom hrvanju.

Znaju ovo dobro petokolonaši među nama pa su u zadnje vrijeme nešto posebno djelatni. Osjetili su da se na duže vrijeme uspostavljaju novi odnosi među državama i narodima te bi htjeli da to bude prema njihovu, odnosno da otputujemo negdje tamo na Istok, kamo uopće ne pripadamo. Od tih vidljivih pokušaja treba spomenuti tzv. Deklaraciju o zajedničkom jeziku donesenu u Sarajevu. U međuvremenu neki su se njezini potpisnici od nje ogradili, pritom je ne osudivši i ne kajući se za ono što su učinili. Shvatili su da im takva sada može nanijeti određenu štetu, zbog čega su pronašli neki formalni razlog udaljiti se prividno od nje. Dječja posla umjesto ozbiljnog ponašanja. Trebalo je davno posložiti stvari u svojoj glavi pa taj potpis nikada ne bi stigao pod nešto takvo. U međuvremenu i, malo je reći, kontroverzni Oliver Frljić nastavlja svoju igru. Nastoji srušiti i sidro vjere i sidro domoljublja da bi nas otpuhao negdje na pučinu i tako učinio sličnima sebi, brodu bez svijesti kamo uopće plovi. Ne bi se trebalo na njega osvrtati da mu hrvatska država, za koju su se borili i njegovi vršnjaci s domoljubljem u srcu i krunicom oko vrata, ne daje toliki kulturni prostor, a on niti se za nju borio niti kulturu uopće razumi. U istom kontekstu treba gledati i isforsirane gužve na granicama i sve glasnije najave o »zapadnobalkanskoj« carinskoj uniji koju sve otvorenije zagovara Aleksandar Vučić. Neki cijenjeni analitičari u kratkovidnosti tih inicijativa vide opasnost da bi nas njemački geopolitički interesi i tijesna suradnja aktualne njemačke administracije sa Srbijom i Rusijom mogli dovesti u vrlo neugodan položaj. Nadam se da hrvatski političari u Hrvatskoj i BiH to jasno prepoznaju. Tu je i Turska koja ima utjecaj na procese u dijelu BiH. Analitičari upozoravaju kako upravo Erdogan, koji je na referendumu dobio ogromne ovlasti, u rukama drži ključeve nove migrantske krize. Nedvojbeno, živimo u teškom vremenu prepunom zamki i iskušenja.

S Agrokorom i sličnima stvar je, pak, jednako složena. Na djelu su mačci iz propalog jugoslavenskog vremena. I puno se toga tu ispremiješalo, koliko je do sada razvidno. Pohlepa, čuvanje partijskog blaga, loše gospodarenje, očijukanje s igračima s istoka preko starih veza... Ne bude li našim današnjim vlastodršcima sve jasno u glavi, netko će drugi očito morati preuzeti kormilo. Na previše smo važnom mjestu da bismo mogli lunjati nekim svojim neodgovornim ili nesvrstanim putovima.

Koliko je značajno ovo bistrenje misli pokaza nedavno i biskup Komarica. Glasno reče ono što svi tako dobro znamo pa ga Milorad Dodik sirovo napade pokušavajući mu začepiti usta. Međutim, istina se ne može sakriti. Nema Hrvata na svojim starim ognjištima tamo gdje Dodik trenutno vlada, jednako kao i na ostatku BiH koju je u ratu nadzirala tzv. Armija BiH. Razarane su tamo katoličke crkve, ubijani svećenici i drugi članovi crkvene hijerarhije, ubijan vjerni puk Božji, dok bojevih djelovanja u tim krajevima uopće nije bilo niti su Hrvati vodili balvan ili bilo kakvu revoluciju. Pitam se samo hoće li se i drugi povesti za biskupovim primjerom i konačno početi nazivati stvari pravim imenom? Ne znači to napadati bilo koga ili rušiti dobrosusjedske odnose. To samo znači na istini graditi budućnost da nam ponovno ne bi pala na glavu. Tko je činio zlo treba se pokajati, a žrtva treba naći snage oprostiti. Zar u tomu nije sadržana i vjera, i humanizam, i ekumenizam, i međureligijski dijalog, i ljudska prava, i...

Svima nam je, dakle, pomoći da nam konačno bude bolje. Okanimo se navijanja za ovu i onu stranku, gledajmo domoljubno i uspjet ćemo sagraditi takvu državu u kojoj će nam svima početi cvjetati ruže, a ne samo njima, i iz koje ne ćemo bježati nego ćemo jedva čekati da joj se vratimo. Tako ćemo se usidriti svoji na svome, kao naši preci u Dalmaciji, Slavoniji, Bosni, Hercegovini, Istri, Srijemu, Boki...

Attachments:
Download this file (hrvatska-u-zrvnju.pdf)hrvatska-u-zrvnju.pdf[ ]376 kB

Osobno