Ante Čuvalo, Croatian martyrs for the faith, CroLibertas Publishers, Chicago, 2018.
O hrvatskoj tragediji za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća i u hrvatskom se puku malo zna, a kamo li diljem svijeta. Razlog je jednostavan. Jugokomunisti, koji su napravili te žrtve, naravno da za sve nisu htjeli čuti, a danas se pod njihovim utjecajem i dalje itekako šuti, ne samo u medijima nego i među znanstvenom zajednicom. Zaboravlja se pritom da je povijest uvijek otvorena budućnosti, otvorena ponovnoj provjeri i ocjeni, odnosno historiografiji je revizija povijesti jedna od temeljnih zadaća. Stare istine mogu ostati tek ako ju uspješno polože. Zbog toga je na povjesničarima dobro provjeriti činjenice iz navedenog razdoblja da bi se konačno došlo barem blizu pravog lica prošlih događanja.
Ante Čuvalo jedan je od onih koji istinu neumorno traži. Krećući se svijetom dobro je shvatio da tu istinu treba tome svijetu prenijeti na jeziku koji on razumije. Protivnička strana davno je to učinila, mogli bismo reći, našim novcem. Mitove i laži proširila je nadaleko. Sada ih treba ne samo načeti, nego potpuno oboriti. Svaki doprinos tome dobro je došao, pa tako i ova knjižica pred nama napisana engleskim jezikom.
Njezin pisac veli da ga je na rad nadahnula knjiga don Ante Bakovića Hrvatski martirologij XX. st. Shvatio je da bi prijevod toga djela za svijet puno manje dao nego li neka manja knjižica. Taj svijet ne zna gotovo ništa o našoj muci, ne voli velike knjige u kojima će se jednostavno izgubiti. I zbog toga je Čuvalo prionuo poslu sržnim riječima i rečenicama objasniti što se događalo tom hrvatskom narodu u nedavnoj prošlosti i tko je zapravo kriv za sve. Unio je i nešto novih žrtava o kojima se pisalo u našem iseljeništvu i o kojima će sržne podatke još trebati skupljati. Na taj način ona jugokomunistička i ina krilatica »komunizam s ljudskim licem« prerasta u »komunizam s đavoljim licem«.
Zanimljivo je pratiti ne samo koliko je sveukupno tih žrtava koje su pripadale crkvenoj hijerarhiji, nego i tko ih je napravio. Tako je Čuvalo, osim onih mogućih 20 koje je stavio kao dodatak, jugokomunistima pribrojio 537 žrtava. Srpski žandari i četnici ubili su, pak, njih 45. Anglo-američko bombardiranje prouzročilo je 26 žrtava. Njemačke postrojbe ubile su njih 12. Ustaše imaju na duši 10 žrtava. Talijani su ubili jednog svećenika i jednog sjemeništarca. Njih 19 umrlo je dok su dvorili bolesne. U Domovinskom ratu palo je 16 žrtava. A u Ruandi svoje zalaganje za drugoga životom je platio fra Vjeko Ćurić. Previše za jedan brojem mali narod u tako kratkom vremenu.
Priređivač ove knjižice dodao joj je i mali, ali zanimljiv uvod. Pomoću njega nepoznavatelji naših prilika lako će ući u njih. Tu je Čuvalo najprije progovorio o komunizmu. Jasno je naglasio da je to totalitarni revolucionarni režim koji ne uvažava druge. Sazidan je na načelu da Bog nije stvorio svijet, nego da smo mi stvorili Boga. Zbog toga je komunizmu kršćanstvo, poglavito Katolička Crkva, neprijatelj broj 1. Naumio ju je iskorijeniti, a na njezino mjesto postaviti sebe. Pa je zbog toga stvorio i ustroj sličan njezinom. Ove riječi zacijelo će nagnati tuđince na razmišljanje. Lakše će tada shvatiti i kako su Hrvati došli u stanje neprijateljstva sa Srbima. Ono je počelo puno prije Domovinskog rata, a naročito se zaoštrilo u prvoj Jugoslaviji kad su Srbi kao vodeći narod u toj državi ugnjetavali Hrvate i ubijali ih. Onda su se svemu tomu u Drugom svjetskom ratu naročito oduprli ustaše, revolucionarni pokret među Hrvatima. Znamo kako je sve to završilo.
Ovakvih hrvatskih knjiga, pisanih i na drugim jezicima a ne samo na engleskom, treba imati još puno više. Nisu velike, brzo se čitaju, a daju pravi pogled na prošla zbivanja. Tada će se popraviti i pogled na nas u inozemstvu što će dovesti do lakšeg napredovanja našega društva. Pitanje je samo da li nam se dirati u jugokomunističke »istine«, jer to nažalost još nije dobro za karijeru i za mnogošto drugoga.
Miljenko Stojić
Predstavljanje, Ljubuški, 2. listopada 2018.; Miljenko Stojić, Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, Međugorje, 26. rujna 2018.; Predstavljanje, Mostar, 13. studenoga 2018.