M. Džolan – R. Jolić (priredili), Rama u Drugom svjetskom ratu i poraću, Franjevački samostan Rama-Šćit i dr., Rama-Šćit, 2021.
Za Ramu kažu da je na razmeđu između BOSNE I Hercegovine. Ali isto tako je i na razvođu južno u jadranski sliv i sjeverno u crnomorski. Unatoč tim odrednicama uvijek je bila svoja i odupirala se nesklonim povijesnim vjetrovima. Za istaknuti je svakako godinu 1687. Zbog Turaka tada iz Rame prema Cetinskoj krajini odlazi velik broj ramskog puka, a s njima i slika koja se danas štuje kao Čudotvorna slika Gospe Sinjske. Nije im bio sklon ni kraj 1917. te početak 1918. Ramom hara španjolska gripa, a oni spašavaju svoju djecu tako što ih šalju u Hrvatsku. No, u zajedničku svijest Ramljacima se najdublje usjekla 1942. godina. U proljeće u Ramu upadaju vukovski četnici i padaju prve žrtve na Zahumu. Krvavi posao nastavljaju partizani toga ljeta. Njih ponovno slijede četnici u listopadu, ali sada puno krvavije. Kao pripadnike tzv. Antikomunističke dobrovoljačke milicije u Ramu ih dovode Talijani. Nakon njihova odlaska iza njih ostaje mrtvo oko tisuću civila.
Ovo je kratki povijesni, a i duhovni okvir, današnjeg Ramca. Trebalo je sve izdržati i ne potonuti unatoč i kasnijim udarcima kao što je izgradnja hidrocentrale (puštena u rad 1968.) kada su potopljena mnoga plodna polja i poplavljene mnoge kuće. Zbog toga su pogođeni krenuli u svijet iz Rame trbuhom za kruhom.
Opsežno djelo pred nama dotičući se svih ovih silnica usredotočilo se na Drugi svj. rat i poraće. Znanstvenom metodologijom ne samo da je objašnjeno što se točno dogodilo toga listopada 1942., nego je i razjašnjeno zbog čega se to dogodilo, što je pokretalo one koji su krenuli na Ramu i na koji su način to ostvarivali. Ishod svega je veliki gubitak pučanstva za ovu malu sredinu.
Urednik fra Mijo Džolan najprije nas kratko upućuje u činjenice pred nama. Nakon njega trenutni gvardijan u samostanu Rama-Šćit fra Andrija Jozić pregledno objašnjava što je i gdje Rama. Radovima probranih znanstvenika započinje I. dio. Tako fra Robert Jolić raščlanjuje četničku ideologiju kao temelj zločina. Ivica Šarac promatra zločin u Rami u zrcalu talijansko-srpsko-hrvatskih vojno-političkih odnosa. Događaje iz ljeta 1942. obrađuje Mijo Beljo. Amir Obhođaš promatra vojnu suradnju talijanskih i četničkih snaga na prostoru središnje Bosne i zapadne Hercegovine. Što Arhiv BiH govori o četničkim zločinima u Rami iznosi Šimun Novaković. Kako je stradala Katolička Crkva u Rami tih godina objašnjava fra Marijan Karaula. Ivo Lučić nastoji raščlaniti što se događalo s Ramom od pokolja do potopa 1968. Na tu temu nadovezuje se Miroslav Akmadža promatrajući Ramu u vrijeme komunističke Jugoslavije. Politološki pogled na sva ova zbivanja iznosi Dražen Barbarić. Počinje II. dio djela satkan od registra žrtava Hrvata i Muslimana/Bošnjaka u Drugom svj. ratu i poraću. Sastavio ga je fra Mijo Džolan. Pa čitamo da je stradalih ramskih Hrvata ukupno bilo 1.453, a Muslimana Bošnjaka 554. A kako su pojedinci doživjeli ta stradanja pronalazimo u III. dijelu koji nosi naslov Svjedočanstva i sjećanja. Slijedi još Kazalo naseljenih mjesta te Kazalo osobnih imena.
Očito je da u rukama držimo ne knjigu već spomenik mučeničkoj ramskoj povijesti. Svi navedeni su se potrudili i duboko zagazili u ovu problematiku. Izvrstan je ovo primjer kako treba prići svojoj prošlosti i iznijeti je pred drugoga jasno i duboko, bez zapjenjenosti i mržnje. Opraštamo, ali ne zaboravljamo.
Miljenko Stojić
Miljenko Stojić, Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, Međugorje, 1. veljače 2023.