Igor Bunič, Partijsko zlato, Detecta, Zagreb, 2006.
Marks, Lenjin, Staljin, Tito, sjećamo li se tih probisvijeta? Nepotrebno odgovarati! A znamo li kako je počela i razvijala se revolucija u Rusiji? Prisjećamo se nekih pojedinosti iz školskih knjiga. Igor Bunič se na sve ovo vjerojatno smiješi. On se potrudio na svjetlo dana iznijeti skrivenu povijest »Crvenog oktobra«, kako smo upamtili te nesretne dane.
Prije nego je sve počelo carska je Rusija bila visoko razvijena, po industrijskom rastu ubrajana je na prvo mjesto u svijetu. Čak svaki treći znanstvenik na kugli zemaljskoj rođen je u njoj. A onda je oklopljenim vagonom iz Švicarske u Petrograd došao Vladimir Ilič Lenjin. Započela je revolucija ili početak velike pljačke koja se vodila pod geslom »Opljačkati opljačkano«, kako to kaže Bunič. Da bi u tome uspjeli, Lenjinovi su boljševici u ožujku 1917. sklopili pakt s Nijemcima. Uz njihovu pomoć dokopali su se vlasti. Pljačka i ubojstva nizali su se kao na tekućoj vrpci.
Kada su Nijemci shvatili što su zapravo ti boljševici, pokušali su ih skinuti s vlasti, ali je već bilo prekasno. Ubrzo su i u Njemačkoj prevladale mračne sile pa je mir između dva zla – nacionalsocijalizma i internacionalnog socijalizma – bio zajamčen. U svome suludom pohodu samo u Rusiji, odnosno SSSR-u, komunizam je ubio 66 milijuna ljudi. Knjiga potanko opisuje kako se sve to odigravalo. Može je se čak čitati i kao napeti kriminalistički roman. Razlika je jedino u tome što je krivac poznat od samog početka – nomenklatura, pripadnici vlasti. Ona je čak preživjela raspad komunizma. Dolaskom novih vremena, pretvorila se u skupinu uspješnih poslovnih ljudi. Oni su privatizirali sve što se moglo privatizirati. Ogroman napljačkani novac slio se u privatne džepove. A privatno vlasništvo je nedodirljivo u tržišnom gospodarstvu, rekli su oni sa Zapada kada su Rusi drukčijih nazora pokušali ući u trag opljačkanog novca. Nešto mi sve ovo zvuči odviše poznato.
Iako se knjiga ne bavi izravno pozadinom nomenklature već njezinim pogubnim djelovanjem, proizlazi da su joj začetnik i održavatelj razna tajna svjetska društva koja žude za vlašću i moći. Opljačkanim novcem u Rusiji podigli su posrnulo gospodarstvo u Europi, naročito u SAD. Preko njega kušaju zavladati svijetom i svima nametnuti svoju vlast. Na umu im je trostruka podjela u društvu: elita – čuvari – robovi koju je razradio još Platon prije 2000 godina.
Hrvatski nakladnik nije uspio doći do pisca i onoga tko je knjigu objavio na ruskom. Iz svega proizlazi da bi ona mogla biti djelo KGB-a, odnosno današnjih snaga u ruskom društvu koje pokušavaju Rusiji vratiti njezin stari ugled. Njihov izraziti član je Vladimir Putin koji smišljeno uspješno do sada provodi u djelo.
Za kraj navedimo kako pisac opisuje posljednje Lenjinove dane. On kaže da su stražari u gluho doba noći, iz vile koju su čuvali, odjedanput čuli strašno vučje zavijanje. Približivši se u naslonjaču su ugledali Lenjina kako divlje zavija prema mjesečini. Zli duh obraćao se, kaže pisac, svojoj braći u svemiru moleći za oslobođenje budući da je obavio svoj posao (usp. str. 130.).
Miljenko Stojić
Radiopostaja »Mir« Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 1. listopada 2007., 20.30 – 21.15