- Detalji
-
Kategorija: Osvrti (Publicistika)
-
Objavljeno: Srijeda, 03 Ožujak 2021 17:00
-
Hitova: 1236
Marko Matolić (priredio), S bosanske granice. Dopisi i izvještaji fra Martina Nedića o stanju u Bosni i Hercegovini objavljeni u Gajevim »Novinama« 1838. – 1855., Centar za kulturu, Orašje, 2020.
Jedno od važnih razdoblja u otomanskoj okupaciji BiH zacijelo je bilo ono tzv. tanzimata koje je započelo 1939. Reformira se Otomansko carstvo i potlačeni bi trebali biti izjednačeni s tlačiteljima, ili da im se konačno prizna da su i oni ljudska bića. Ali tlačitelji, koji se ovdje često nazivaju poturicama, nisu s tim sretni. I nije čudo da se na njih spustila teška sultanova ruka preko Omer-paše Latasa, ali ni potlačenima nije bilo lako. Našli su se usred uzburkanog vremena s nepredvidivim završetkom. Čak im je u jednom trenutku oduzeto bilo kakvo oružje ili što bi moglo kao takvo poslužiti. A to je onda predstavljalo priliku raznim lupežima i probisvijetima da i oni stanu guliti »raju«.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Osvrti (Publicistika)
-
Objavljeno: Srijeda, 28 Listopad 2020 17:00
-
Hitova: 1089
Michael Palaich, Za Hrvatsku moje bake, CroLibertas Publishers, Chicago, 2019.
Mnogi su zaslužni za trenutnu slobodu hrvatskog naroda, ne samo oni koje uobičajeno poznajemo. Do pojave ove knjige vjerujem da nismo znali da je među njima i Michael Palaich. Možda smo ga samo poznavali kao tvorca filma Bleiburška tragedija izišloga netom prije Domovinskog rata i to je to.
On je Hrvat trećeg naraštaja jedne hrvatske obitelji u Detroitu. Ali samo po ocu, po majci je Irac. Otac mu je potajno boravio i radio u SAD-u, dok je u njegovoj domovini carevao jugokomunizam, pa je vjerojatno to utjecalo na njega da nije pritiskao djecu koji će put uzeti. On je bio i osjećao se Hrvatom, a oni neka odluče što hoće. I tako je Michael Palaich rastao u američkoj kulturi, ali družeći se neprestano s Hrvatima. Volio je njihove zabave, njihove običaje, iako je znao tek poneku hrvatsku riječ. Najveći je dojam na njega u djetinjstvu ostavila njegova baka Hrvatica. Voljela ga je i on je volio nju. Rastao je upijajući njezinu ljubav i slušajući njezin »broken english«.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Osvrti (Publicistika)
-
Objavljeno: Srijeda, 04 Studeni 2020 17:00
-
Hitova: 1162
Rodney Stark, Lažna svjedočanstva, Verbum, Split, 2019.
Trenutno Katoličku Crkvu napadaju sa svih strana. I prišivaju joj razna zla, kako iz sadašnjosti tako i iz prošlosti. No, pomoć joj zna stići i s neočekivanih strana. Slučaj je to i s ovom knjigom.
Njezin pisac Rodney Stark uopće nije katolik. Odgojen je kao luteran, a sada je agnostik, kako kaže. Pa zbog čega je napisao ovu knjigu? »Napisao sam je kako bih obranio povijest«. (str. 22.)
Uistinu je tako. Nema kod Starka navijanja ni za jednu stranu. On samo na temelju činjenica dokazuje svoju tezu ili spoznanje, kako hoćemo. U samome tekstu donosi i imena drugih koji su pisali o dotičnoj stvari, odnosno tko je prvi pokrenuo tu priču. Na kraju je redovno i zaključak o rečenome. Na taj način djelo je izuzetno pregledno i bolje utječe na čitatelja.
Opširnije...
- Detalji
-
Kategorija: Osvrti (Publicistika)
-
Objavljeno: Srijeda, 21 Listopad 2020 08:25
-
Hitova: 1358
Ante Delić, Ante Pavelić. Nepoznata pisma iz talijanskog zatvora, Naklada Trpimir, Zagreb, 2019.
Pucnji su odjeknuli Marseilleuom. Nadnevak 9. listopada 1934. Ubijen je jugoslavenski kralj Aleksandar Karađorđević I. Pucnji su odjeknuli Beogradom. Nadnevak 20. lipnja 1928. Smrtno je ranjen hrvatski vođa Stjepan Radić, kao i još neki hrvatski zastupnici. Pucnji su odjeknuli Zagrebom. Nadnevak 5. prosinca 1918. Ubijeni su desetci Hrvata i ranjeno ih na stotine dok su nenaoružani i mirno prosvjedovali protiv ulaska Hrvatske u Jugoslaviju. Samo neupućenima ovi događaji nisu povezani. A takvih nažalost ima i dan danas.
Djelo pred nama izravno se bavi prvim navedenim pucnjem, a neizravno progovara i o onima dvoma. Ujedinili se Hrvati i Makedonci te smaknuli omraženog kralja. Tko je stajao iza? Ustaški pokret? Optuženi Ante Pavelić, kao vođa ustaškog pokreta, te Georges Desbons, glasoviti francuski odvjetnik, misle drukčije. Oni atentat pripisuju hrvatskom narodu. Silom i na prijevaru uveli su ga u jugoslavensku tamnicu kamo se njemu nikako nije išlo. A onda su počela batinjanja i ubojstva u toj tamnici. Kralj je čak prisvojio i hrvatsko ozemlje. To se nije moglo trpjeti. Zbog toga je nastao i ustaški pokret, da stavi ljutu travu na ljutu ranu, kako su govorili.
Opširnije...
