NE RECITE DA NISTE ZNALI

Print Friendly, PDF & Email

Skupina autora, Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH, 1991. – 1995., 1. – 2., Hrvatska zvona – HMDCDR, Mostar – Zagreb, 2020.

»Sudeći prema izvješćivanju medija i njegovom odjeku u svjetskoj javnosti, sukob u travnju 1993. obilježio je zločin u Ahmićima, u kojem su, uz pripadnike ARBiH ubijene u borbi, pripadnici HVO-a izvan borbenih djelovanja ubili i civile. U tom je selu HVO kompromitirao svoje pravo na obranu. Posljedice su bile trenutačne i još traju. Napad ARBiH na HVO u Konjicu i etničko čišćenje općine gurnuto je u drugi plan.« (1., str. 331.) U ovim riječima Davora Marijana zgusnuta je sva višeslojnost hrvatske borbe za opstanak u Herceg Bosni, BiH. Netko je htio da se dogode Ahmići. Tko? U knjizi to nije pobliže razmatrano, pa ne ćemo ni mi.

No, ne mogu Ahmići niti bilo kakav drugi stvarni ili pripisani zločin Hrvatima umanjiti ili pobrisati zločine koji su se dogodili nad njima. Statistika je neumoljiva. »Od 67 općina koje obuhvaća popis hrvatskih žrtava u ovoj knjizi, u razdoblju između dva popisa broj hrvatskog stanovništva povećan je u samo 14 općina, dok je u svim ostalim općinama smanjen.« (2., str. 13.) Očito da je sve jasno. Govore to i druge brojke. Tijekom Domovinskog rata u BiH ubijeno je 8.383 Hrvata. Podatci, pak, o 3.261 ubijenom hrvatskom civilu i zarobljenom pripadniku HVO-a navedeni u djelu pred nama »mogu poslužiti kao prilog istraživanju zločina srpskih i muslimanskih snaga nad Hrvatima u BiH u spomenutom razdoblju.« (2., str. 15.)

Opširnije...

UVIJEK TVOJ

Print Friendly, PDF & Email

Mirjan Damaška, Domovina, Školska knjiga, Zagreb, 2019.

Uvijek su Hrvati išli u tuđinu i uvijek će ići, iz ovih ili onih razloga. Ali to ne znači da će uvijek ostati na pravoj strani. Mirjan Damaška je znao kako postupiti.

Bez uvida u ovu knjigu pred nama njegov bi nam život mogao izgledati kao prelijepi san, poput događaja iz onih zatupljujućih sapunica. Zamisliš, otisneš se i uspjeh pada s neba. No, vidimo da nije sve bilo tako. Moralo se dobro pomučiti da bi se dospjelo do tih zvjezdanih visina. A opet to je samo pogled za druge, ti i dalje trebaš ostati čvrsto nogama na zemlji.

Opširnije...

MI I ONI

Print Friendly, PDF & Email

Ante Beljo, Uz 75. obljetnicu Bleiburške tragedije 1945. – 2020., HŽD, Zagreb, 2020.

Događaji koji su počeli na Bleiburgu i koji su nastavili teći od sjevera do krajnjeg juga nesretne Jugoslavije mogu se nazvati ne samo tragedijom, nego i genocidom. Pokušalo se uništiti jedan narod, izbrisati ga iz povijesti zbog žeđi za tuđim ozemljem i zbog geopolitičkih igara.

Uz 75. obljetnicu svega toga Ante Beljo je objelodanio svoje sabrane članke koje je objavljivao u Hrvatskom tjedniku kroz godinu dana. Mislio je napraviti samo nekoliko njih, ali zbog važnosti događaja prevagnula je druga namisao. Naizgled iznenađuje da se i u ostalim tiskovinama nije nešto slično odvijalo u isto vrijeme. No, iznenađenje prestaje kada shvatimo u čijim su rukama te tiskovine, odnosno kada si posvijestimo činjenicu da smo medijski okupirani.

Opširnije...

CRTNUH, O ONOMU KOGA TEK UPOZNAJEMO

Print Friendly, PDF & Email

Malkica Dugeč – Josip Pečarić, Vjenceslav Čižek, Vlastita naklada – Hrvatski svjetski kongres, Zagreb, 2019.

Ima hulja o kojima u hrvatskom društvu i književnosti znamo sve i više od toga, a ima i uzora o kojima znamo malo i manje od toga. Ovima drugima nažalost pripada Vjenceslav Čižek, a to ničim nije zaslužio. Naprotiv!

Malkica Dugeč i Josip Pečarić ovom knjigom pokušavaju razbiti tu silom nametnutu maglu oko Čižekova lika i djela. Zle sile rano su ga dohvatile i nisu ga puštale čitavog života. A on je rastao, rastao i izrastao u hrvatsku ikonu.

Malo je poteško ocjenjivati jedno ovakvo djelo u kojemu dvoje pisaca govori o nekomu trećem. No, i to je prilog izrečenoj Čižekovoj sudbi. Skrili su ga, a mi ga nastojmo otkriti da nas obogati i ukaže nam na važne stvari.

Opširnije...

Osobno