SVOJIM I TUĐIM STOPAMA

Print Friendly, PDF & Email

Šimun Šito Ćorić, S Bogom je lako, ljudi su problem, FRAM-ZIRAL – HKZ-Hrvatsko slovo, Mostar – Zagreb, 2021.

Hrvatskog je čovjeka nažalost uvijek bilo posvuda. Dokazuje to i ova knjiga. Čak je nekamo stizao i prije drugih, kako svjedoče Croatan Indijanci (str. 405. - 416.), što bi onda poslije neki drugi sebi pripisali.

Slijedi te stope Šimun Šito Ćorić krstareći manje domovinskim, barem u knjizi, a poglavito američkim i kanadskim prostranstvima. Pošao je od svoga životopisa u jednom povijesnom vremenu, da bi mu se tinta razlila u memoare, povijest i putopis. Sve je to skladno pomiješano u ovom zamašnom djelu. Pružio nam je sliku od više vremenskih razdoblja koja bi se, pak, mogla sažeti u jedno: hrvatsku borbu za slobodom. Za njom su žudjeli i mladi i stari, kako u domovini tako i na svim kontinentima.

Opširnije...

NISAM SE UMORIO

Print Friendly, PDF & Email

Vinko Vice Ostojić, Križni put. Sve za Boga i Hrvatsku, Tkanica, Zagreb, 2018.

U ovom trenutku njemu Vinku Ostojiću, piscu ove knjige, teče 97. godina. Dobrog je zdravlja i još boljeg duha. Zbog čega ovo naglašavamo? »Od dvadeset godina koliko je živio u komunističkoj Jugoslaviji Vinko je samo šest godina proveo na slobodi. Progonjen i mučen, zlostavljan i napadan, Vinko je proživio lažna strijeljanja, torture, OZN-aške špijunske podvale, trpio nepravde, izdržavao kazne, truneći godinama po zatvorima bivše države.« (str. 330.) Po ovome trebao je biti slomljen, još jedna u nizu hrvatskih žrtava. Ali nije.

Opširnije...

ZNAO JE

Print Friendly, PDF & Email

Vendelin Vasilj, Dekonstrukcija komunizma, Glas Koncila, Zagreb, 2020.

O komunizmu je napisano puno djela, ali se usuđujem reći da ga nitko nije tako temeljito protresao kao fra Vendelin Vasilj. Učinio je to svojom doktorskom radnjom 1936. u Parizu. Kasnije ju izdaje u 3 knjige: »Filozofija komunizma« (1944.), »Komunizam i vjera« (1950.), dok je pripremljena knjiga za tiskanje u Hrvatskoj franjevačkoj tiskari u Mostaru pod naslovom »Komunizam i obitelj« izgubljena dolaskom jugokomunista 1945. Šteta. Sam pisac se u svibnju te godine spašava bijegom iz jugokomunističkog zarobljeništva u Mariboru zahvaljujući s. Tihomiri Božić. Srećom, jer je tu najvjerojatnije zaglavilo barem 5 hercegovačkih franjevaca.

Opširnije...

ONI SE NISU PREDAVALI

Print Friendly, PDF & Email

Bože Vukušić, Čuvari bleiburške uspomene, Hrvatski križni put, Zagreb, 2018.

Postojala je dvojba: nastaviti se boriti protiv jugokomunističkih totalitarista ili se predati demokratskom Zapadu. Prevladala je ova druga namisao. Hrvatska je vojska 5. svibnja 1945., zajedno s mnoštvom civila koji su već iskusili jugokomunističke zločine, krenula prema »slobodi«. Ali dočekalo ju je, malo je reći, razočaranje. Razoružali su ih, poglavito Britanci, i vratili u bezdušne šape Josipa Broza Tita. A on je zapovjedio pokolj, i vojske i civila, njih na stotine tisuća.

Početak svega ovoga je na Bleiburgu, zadnjoj točci do koje je stiglo hrvatsko izbjegličko mnoštvo. Neki su uspjeli izbjeći izručenje pa su ih strpali u logore ako im nisu umakli. Jedan od takvih logora bio je u Klagenfurtu. Znali su sve i nisu kukali. Ustrojili su život kako su najbolje znali i mogli, čak su imali i crkvu gdje su se redovno okupljali. Vjera im je puno značila, držala ih je na okupu i bila ono svjetlo na kraju tunela. Osobito su se okupljali oko don Vilima Cecelje. Znali su da je pravi Kristov svećenik i pravi domoljub.

Opširnije...

Osobno