John Salza, Masonstvo bez maske, Verbum, Split, 2009.
Kad čovjek trijezno pogleda na određene događaje u svijetu, lako zaključi da se ne zbivaju slučajno. Neka nevidljiva ruka, a ona nije Božja, njima upravlja. Često ju nazove masonskom ili rukom tajnih središta moći. I po svemu sudeći ima pravo, kako to i John Salza dokazuje ovom svojom knjigom, iako prvobitno to nije namjeravao.
Simon Sebag Montefiore, Mladi Staljin, Profil, Zagreb, 2010.
Ime druga Staljina poznato je diljem svijeta. Nažalost, proslavio se svojim zločinima. Cijenili su ga i cijene i jugoslavenski komunisti. Drug Tito i svita kod njega su pekli zanat. Dobro su ga ispekli. Žrtve im se broje u stotinama tisuća. A tko je Staljin zapravo bio?
Pisac ove izvrsne knjige građi ne pristupa suhoparno. Kopa po arhivima, skuplja činjenice, pa ih onda izlaže u romansiranom obliku. Na taj način čitatelj lakše uranja u golemu građu i shvaća odnose među mnoštvom likova.
Ayaan Hirsi Ali, Nomatkinja, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.
Dok ovih dana bjesne pobune u raznim arapskim zemljama, ova knjiga može nam dati mnoge odgovore. Istina, nije tako zamišljena, ali jest kao dubinski krik za slobodom. Na stranu sve obavještajne i ine igre, to je ujedno ono što je pokrenulo sve ove pobune. Svi smo rođeni jednaki i tko je protiv toga krši temeljno ljudsko pravo.
Nije Ayaan Hirsi Ali bilo lako doći do iskustava o kojima govori i misli koje izlaže. Putovala je ne samo kroz prostor, nego i kroz uljudbe. Odrasla je u islamskom afričkom okruženju, stjecanjem punoljetnosti pobjegla u Europu, a odatle pak pobjegla u Ameriku da ne bude ubijena zbog svoga bijega i uloge koju je prihvatila. Otvoreno je progovorila o svome neslaganju s islamskom uljudbom i prednostima one zapadne. A to se ne prašta.
Ilija Barbarić, Nezavisna država Hrvatska bilo je pravo ime, Naklada Bošković, Split, 2010.
O drugu Titu i njegovima sve znamo, jer oni su tako htjeli. O Paveliću i njegovima također sve znamo, jer opet su oni, isti, tako htjeli. Na kraju ne znamo ništa. Uvalili su nam iskrivljeno zrcalo. Ilija Barbarić, kao sudionik zlosretnih vremena Drugog svjetskog rata, pokušava stvari postaviti na svoje mjesto. Naravno da će se razuman čovjek zapitati što to on sada uvaljuje: istinu ili još jedno iskrivljeno zrcalo. Najbolje zaključiti sam.
Barbarić je bio ustaški dragovoljac iz 1941. Imao je tada samo 17 godina. Prisegnuo je i postao pripadnik Ustaške nadzorne službe u Jasenovcu. Nakon pada NDH prošao Križni put, uhićivan u drugoj Jugoslaviji, da bi naposljetku svega uspio preko granice prebjeći na Zapad i poslije niza poteškoća skrasiti se u Brazilu.