Ante Bekavac, Izvori moralne spoznaje u svjetlu nauka Drugoga vatikanskog koncila, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2022.

Suvremeni je svijet u dubokoj krizi. Ta kriza danas se očituje kao radikalna dekonstrukcija čovjeka koja svoju kulminaciju dostiže u vladavini instrumentalnog razuma. (str. 32. - 33.) Individualizam obilježen antropocentrizmom spoznajna je slika svijeta. To sve dovodi do pogrješnoga načina života i vodi u moralnu krizu. Čovjek zatvara oči i okreće glavu od objektivnoga temelja moralnog dobra i istine.

Imajući sve ovo pred očima Drugi vatikanski sabor krenuo je putem obnove Crkve i obnove društva. U svemu tomu osobitu je skrb posvetio usavršavanju moralne teologije. Pritom je naglasio da ju treba temeljitije hraniti naukom Svetoga pisma. Na taj način vjernici će uspjeti ostvariti svoj poziv kršćanina i donijeti zreo plod za život svijeta. Sve je to izloženo u 16 saborskih dokumenata koji su progovorili jezikom Govora na gori predstavljajući Boga u njegovu posvemašnjem gospodstvu nad svim stvarima, ali i kao jamstvo autentične autonomije zemaljskih stvarnosti. (usp. str. 10.)

Fra Ante Bekavac hrabro se prihvatio zadatka u obliku doktorske disertacije progovoriti nam o svemu ovomu. Itekako je to dobrodošao govor u današnjem trenutku. Rastakanje slobode, morala, dobra u njihovo ime kao da je prešlo u galop. Stoga će istinoljubivi ljudi rado uzeti u ruke ovu knjigu i polako je iščitavati. Razmišljat će o sebi, o Bogu, o svijetu oko sebe. I početi zaključivati na ispravniji način o svemu tomu.

Ovo djelo uz svu znanstvenu aparaturu sastoji se od 5 poglavlja koja nam vrijedi kratko predstaviti. Ono prvo govori nam o suvremenom surječju krize izvora moralne spoznaje. Na sažet način ulazimo tu u točan opis današnjega svijeta, u ozračje vladavine tehnike i potrebe da se vratimo cjelovitoj antropologiji. Drugo poglavlje upoznaje nas s tradicionalnim teološko-moralnim naukom o izvorima moralne spoznaje. Učimo o stanju moralne spoznaje do Drugoga vatikanskoga sabora i o povijesti toga pitanja kroz njegovo zasjedanje. I tu prelazimo na ono što nas skroz zanima. »Koncilski nauk o nadnaravnim izvorima moralne spoznaje« naslov je trećega poglavlja. Slijedi ga četvrto poglavlje s naslovom »Koncilski nauk o naravnim izvorima moralne spoznaje«. Sve logički zaključuje peto poglavlje s naslovom »Sinteza koncilskoga nauka o nadnaravnim i naravnim izvorima moralne spoznaje«.

Nama u hrvatskim zemljama zacijelo je ne samo zanimljiva nego i znakovita sljedeća tvrdnja iz knjige: »Duhovna i moralna praznina koja je započela prevrednovanjem svih vrijednosti – nihilizmom, nastavila se marksističkim obećanjem o iskorjenjivanju potrebe za Bogom iz ljudskoga srca, slobode i savjesti. Nihilizam i marksizam razorili su moralnu strukturu osobe: čovjek je ostao bez čvrsta uporišta i smisla vlastita identiteta.« (str. 61.) Ovomu dodajmo i svojevrsni odgovor iz knjige. »Brz razvoj i promjena paradigme svijeta i čovjeka odrazili su se i na teologiju. Došlo je do antropološkog obrata tako da je svaka teologija ujedno i antropologija jer je u govoru o Bogu uključen i govor o čovjeku. Takvi novi utjecaji zahvatili su i moralnu teologiju.« (str. 197.) Tko hoće slušati u ovim navedenim riječima mogao je kratko spoznati kamo to ide tzv. suvremeni svijet i kamo to ide katolička teologija koja razmišlja svojom glavom i ne suobličuje se ovome svijetu.

Moralna teologija, kako je ovdje predstavljeno, ne ide prema kozmetičkoj obnovi nego prema obnovi samog svog identiteta. Čovjek nije svijet zatvoren u samome sebi, svijet je otvoren prema onostranosti. Moralna teologija, oslanjajući se na Božju riječ, ulazi u dijalog sa suvremenim društvom i poziva sve ljude dobre volje na zajedničku izgradnju boljeg i humanijeg društva. Shodno tomu vjera je obzor smisla i temeljna motivacija za život.

Zaista puno stavova u ovome djelu od 300-tinjak stranica. Piscu na čast, a nama na korist u ovo vrijeme šuma bezbrojnih glasova.

Miljenko Stojić

Miljenko Stojić, Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, Međugorje, 27. rujna 2023.