Print Friendly, PDF & Email

Nikola Đuretić, Lovac sjena, Naklada Đuretić, Zagreb, 2010.

Žalosno je, ali se hrvatska književnost do sada kukavički ponijela prema Domovinskom ratu. Čast pojedincima, u koje ubrajam i Nikolu Đuretića s ovim njegovim djelom. Osluškuju što je u trendu i tako se vladaju. Da su naši bojovnici mislili na taj način, Hrvatske nikada ne bi bilo.

Đuretić je kroz priču o Martinu i njegovu sinu Tomislavu ispričao priču o hrvatskoj borbi za slobodu tijekom dvadesetog stoljeća. Odigravalo se to na ozemlju na kojem je mnogo toga pomiješano. Zbog toga glavni junaci imaju u sebi i druge krvi, a ne samo hrvatske. Polazišna je točka Hrvatsko proljeće. Martin je kao svjesni intelektualac progonjen. Odlazi u inozemstvo. Tamo pronalazi Čehinju Libušu slične sudbine i njome se ženi. Igrom slučaja dobiva posao na BBC-u. Život lijepo napreduje. Međutim, dolazi Domovinski rat. Sve se u njemu ponovno pokrenulo. Sin Tomislav ga gleda i jednoga dana odlazi, u Vukovar. Daju mu nadimak Londonac i bori se u postrojbama HOS-a.

Radnja je svako malo prekidana razmišljanjima glavnih junaka, odnosno ukazivanjem na njihovu pozadinu. Na taj način pisac je ispričao puno toga više od naizgled jednostavne radnje. Slavonsko blato kao da se prelilo u ljudske živote. Treba znati izdržati. Profili ličnosti hrvatske, srpske, njemačke, engleske... sredine odlično su doneseni. Kroz njih progovaraju povijesne silnice koje su se sukobile na ozemlju Hrvatske. Iz svega bi valjalo izdvojiti ponašanje BBC-a i ponašanje lorda Carringtona. Unatoč svemu ne žele vidjeti što mnogi drugi vide. Zastupaju malobrojan ali utjecajan stav da se radi o divljem Balkanu i da će se sve to smiriti kad se zasite gluposti. U isto vrijeme sve čine da tako i ostane, odnosno da na tom ozemlju pobijede njihove namisli.

Kolikogod bilo teško glavnim junacima nije žao što se bore za hrvatsku slobodu. Nema tu nimalo patetike. Obojica su svjesna težine. Tomislav sudjeluje u svim ratnim brutalnostima, a Martin treba na kraju svega odlučiti hoće li njegove organe donirati ili ne.

Dojam o izvrsnosti romana malo kvari završetak. Zar nije moglo mrvicu vedrije? Lijepa je i Hrvatska koja se bori kao i ona koju imamo u svojim snovima. Njih zapravo stalno treba nastojati doseći poput nekih likova u romanu, po čemu je uostalom i dobio ime.

Miljenko Stojić

Jasnoća pogledâ, Radiopostaja »Mir« Međugorje, 30. srpnja 2012.; hrsvijet.net, 28. srpnja 2012.

Osobno