Anto Zirdum, Robinja i martolosi, Matica hrvatska – HKD Napredak; Zenica – Vitez, 2005.

Jedna od tržnica robljem u Srednjem vijeku postojala je i u Dubrovniku. Tu su se prodavali ne samo tuđinci, nego i Hrvati. Dubrovčani nisu smjeli zabraniti takvu trgovinu, inače bi ostali bez slobode. Hanibal Lucić sve to zna i stvara dramu Robinju. Opisuje snagu čiste ljubavi između dvoje mladih, dok zanemaruje složene društvene prilike u to vrijeme. Anto Zirdum, pak, želi nešto više progovoriti o samim prilikama pa stvara ovaj roman. Želja mu je ponajprije se obratiti đacima koji u školi uče o Robinji.

Mladi vitez Mirko Derenčin kreće krajem kolovoza doma kako bi se tijekom jeseni oženio djevojkom u koju se zagledao. Lijepa Danica Podmanicki na žalost dopala je turskog ropstva. To Mirku priopćuje njegov sluga. On naravno smišlja kako je izbaviti. Iz Osijeka se zapućuje u Jajce. Posavjetovavši se s povjerljivim ljudima, s družinom kreće za Split i konačno stiže do Hanibala Lucića. U društvu putuju za Dubrovnik, odnosno na tržnicu robljem. Preostali Mirkovi ljudi otišli su drugim putovima u nadi da će uspjeti negdje preoteti lijepu Danicu.

Opisujući Mirkovu potragu za Danicom, pisac u isto vrijeme opisuje krajeve i odnose u tadašnjem bosanskom, humskom i dubrovačkom društvu. Sve ih je poklopila ili im zaprijetila golema turska sila. Dovijali su se na razne načine kako preživjeti. Jedni promijeniše vjeru i nastaviše je živjeti hinjeno, drugi su se pouzdavali u svoje trgovačko umijeće, treći pristupiše zavojevačima kao njihove odane sluge, četvrti... A unutar svega toga nalazile su se uhode. Svatko je imao svoje i bilo je teško shvatiti tko za koga ustvari radi. Unatoč svemu postojala je hrvatska nit koja se nije dala prekinuti. Čestiti ljudi baveći se teškim poslom uhoda osiguravali su nam budućnost. Na žalost ona je ponovno obojena sličnim bojama kao i nekada. Tržnica robljem i dalje radi, kako u inozemstvu tako i ovamo, a društvo nastojeći sačuvati svoju slobodu ne diže svoj glas. Samo za razliku od nekada, izgleda da je sada moglo biti i puno, puno drukčije.

Oni koji dobro ne poznaju bosansku i humsku povijest u ovoj će knjizi pronaći nekoliko izvrsnih ključeva za njezino odčitavanje. Zirdum ne nastoji uljepšavati stvarnost, on nastoji prodrijeti kroz povijesni mrak. Čini ono čemu nas je neprestano učio veliki Dubravko Horvatić. Zahvalimo obojici, osluhnimo glasove ovoga djela i s njima u svijesti krenimo kroz život.

Miljenko Stojić

Radiopostaja »Mir« Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 20. kolovoza 2007., 21.00 – 21.45