Mirko Bilandžić, Sjeverna Irska između rata i mira, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.

Sjeverna Irska najžilavije je krizno žarište u Europi. Ako idemo na početak cjelokupnog sukoba, onda je on nastao još u 12. st., ako idemo na početak današnjeg sukoba onda je on nastao 1968. Na jednoj je strani irski narod, na drugoj engleska politika.

Smirenim znanstvenim jezikom Bilandžić je osvijetlio muke i tjeskobe jedne i druge strane. U nastojanju zavladati okolnim narodima, Englezi su 1171. slomili neovisnu Irsku. Umjesto uživanja u tuđem bogatstvu, dobili su na vrat nevolje. Irci su bili neočekivano žilavi. U 15. i 16. st. Englezi se boje da će katolička Irska dopustiti engleskim kontinentalnim neprijateljima Španjolskoj i Francuskoj uporabiti je kao odskočnu dasku za napad na nju. Zbog tih sigurnosnih razloga započinju s politikom zvanom »plantation«. Vrše etničko čišćenje Iraca u sjevernom dijelu zemlje i naseljavaju pouzdane protestantske doseljenike. Slijede stoljeća nereda. Irci 1916. podižu »Uskrsni ustanak« koji je ugušen u krvi. No, urodio je time da je u prosincu 1921. proglašena Slobodna Irska Država i Sjeverna Irska. Položaj katolika na sjeveru ostao je nepromijenjen. Bili su ponižavani i ugnjetavani na različite načine. Ne mogavši više to trpjeti ponovno su se oduprli 1968. Rješenje sukoba nije nađeno do dan danas.

Bilandžić se poglavito usredotočio na ovaj zadnji sukob. Njegova knjiga predstavlja neiscrpno vrelo podataka. Iako nastoji biti nepristran, ne boji se povlačiti zaključke iz očitih činjenica. Zbog toga na kraju jasno kaže: »Bit irskog sukoba su britanska nastojanja da ostvare dominaciju na irskom otoku i podrede ga vlastitim interesima.« (str. 409. )

Predvoditelj borbe za slobodu Iraca u Sjevernoj Irskoj postala je IRA u svojim raznim inačicama. Njezina ozloglašenost u međunarodnoj javnosti dovela je do pomalo iskrivljene slike o odgovornosti za počinjene zločine nad civilima 1969. – 2001. Treba spomenuti barem dvije stvari: »Krvava nedjelja« kada Britanci pucaju na nenaoružane prosvjednike i ubijaju njih 13 te na tajni program »Pucaj da ubiješ« zbog kojeg su poginule 192 osobe. Međutim, britanski model »Teroriziranje terorista« nije polučio uspjeh. Obje strane našle su se pred zidom i počele tražiti političko rješenje.

Uz pomnu raščlambu sjevernoirskog sukoba ova knjiga pomaže čitatelju shvatiti da nijedna nepravda ne može uništiti narod koji žudi za slobodom. Poruka je to i napadačima da se ne isplati provoditi nepravdu. Svaka takva pobjeda grka je okusa.

Miljenko Stojić

Radiopostaja »Mir« Međugorje, Riječ po riječ, Međugorje, 11. prosinca 2006., 21.00 – 21.45