KAD BAŠ HOĆEŠ, EVO TI

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Aralica, Mentalni komunist, Despot infinitus, Zagreb, 2012.

Država Hrvatska od svoga je ponovnog rađanja prošla veoma uzburkano razdoblje. Ne odnosi se to samo na ratno vrijeme, nego i na one koji su tobože u njezino ime provodili, u najblažu ruku rečeno, neku čudnu politiku. Jedan je od njih zacijelo Stipe Mesić. Dvaput predsjednik, a sada si je priskrbio zakon po kojem je doživotni bivši predsjednik s ogromnom plaćom, uredom i drugim novčanim izdvajanjima. Aralica je njega i slične opisivao u svojim žurnalističkim romanima Ambri, Fukari, Svetinki i Pužu. Oni su se u njima prepoznavali i te romane nazivali pamfletističkima. Tomu su čak podlegli i poznati teoretičari književnosti kao što je Milivoj Solar. Pritisak medija očito je urodio plodom, bez obzira što je jedna stvar književnost, a drugo politički ogledi ili nešto slično. Pa kad su baš navalili, Aralica u ovome svome novom djelu odbaci ključ i sve nazva pravim imenom i prezimenom.

Opširnije...

DNO DUŠE SVOJE TRAŽIM

Print Friendly, PDF & Email

Zdravko Kordić, Uviranja, Vlastita naklada DHK HB, Mostar, 2012.

Nekada, dok je u javnom mnijenju bila živa svijest o ćudorednim načelima, umjetnost se uglavnom živjela. Njezini stvaratelji trsili su se ići njihovim putem i darom koji im je Bog dao doprinijeti pobjedi dobra na ovoj zemlji. Međutim, proglasiše da Boga nema i sada nagrade dobivaju oni koji nam umjesto vječnih istina dobra, lijepa i istinitosti donose same sebe. A s tim se ne stiže daleko.

Kordić je toga svjestan i uporno ide drugim putem. Zbog toga čitajući njegovo pjesništvo ne ćemo naići na politički korektan govor ili trend, nego na samosvojnu riječ, koja može i griješiti, ali se zna čija je i što hoće. On preispituje sebe i preispituje stanje oko sebe. U tom stanju je i drugi, nekada neprijateljski raspoložen prema njemu, nekada njegov prijatelj, njegova ljubav, biće koje ga povezuje s Bogom koji je pjesnikov uvir. Tragajući za drugim, tragajući za Bogom, tragajući za sobom pjesnik uvire u svoju dušu, iznosi nam je na pladnju i pokušava s nama uspostaviti odnos povjerenja. On je takav, ide tim stazama i možemo ga primiti među svoje ako hoćemo.

Opširnije...

MOST

Print Friendly, PDF & Email

Bože Vukušić, Likvidacija Brune Bušića, Udruga Hrvatski križni put, Zagreb, 2012.

Kao mladca Brunu su Bušića pitali za mišljenje. U gimnaziji. Jednostavna pitanja: Vjeruješ li u Boga?; Što ti se čini: je li bolji stari sustav ili današnji? Odgovori se nisu svidjeli komunističkoj vlasti te je smjesta došao pod udar jugoslavenskih tajnih službi. Nije važno što je još bio maloljetan, važno je bilo čuvati tekovine bratstva i jedinstva, tekovine samoupravnog socijalizma. Današnji nastavljači komunističke misli rekli bi demokracije.

Ostalo je klasika. Ni prvi ni posljednji Hrvat tako označen u to vrijeme. Nekako je završio gimnaziju. Studirao. Uspio se čak i zaposliti. Ali oni su bdjeli nad njim. Došlo je Hrvatsko proljeće. Istakao se u njemu. Zbog toga je morao bježati u inozemstvo. Počela je prognanička priča. On se ne miri s nepravdom, oni s njim. Razvija bogat spisateljski i politički rad. Teži za pomirdbom hrvatskog naroda. Želi da se za hrvatsku slobodu zajedno bore i sinovi ustaša i sinovi partizana. Tu je negdje bila crta koju nije smio prekoračiti. Pomogao im je i filmom o spremanju hrvatskih revolucionara. Tko zna zbog čega i kako pojavilo mu se lice na tren u jednom kadru. Lov je mogao početi.

Opširnije...

TAKO JE TO BILO

Print Friendly, PDF & Email

Les Shaw, Hrvatima se sudi klevetom, Naklada Benedikta, Zagreb, 2011.

Ima knjiga koje uvijek ostanu dobre jer su čestito napisane. Tako je i s ovom koja je pred nama. Tuđinac, kao da je neki naš umni pripadnik, razložio je na koji je način jugoslavenska država progonila Hrvate, ne samo u domovini s obje strane granice nego i u dalekoj Australiji. Jednostavnim stilom zasjekao je u bit tematike i objasnio zbog čega se sve događalo. Da, recimo još da je knjiga u Australiji objelodanjena sedamdesetih godina prošloga stoljeća, a kod nas se tek nedavno pojavila.

Pisac, o kojemu se vrlo malo zna, građu je podijelio u dva dijela. U prvom dijelu govori o pozadini stvaranja Nezavisne Države Hrvatske, a u drugom o udbaško-medijskom progonu Hrvata u Australiji. I dobro da je učinio tako jer jedan dio bez drugoga teško može opstati, iako bi po svojoj biti mogli biti objavljeni i zasebno.

Opširnije...

Osobno