DOK ONA PLOVI

Print Friendly, PDF & Email

Mladen Lojkić, Tko želi razoriti Crkvu, Vlastita naklada, Zagreb, 2011.

Danas se ne smije niječno pisati o homoseksualcima, ali o Crkvi smije itekako, danas se ne smije... Puno je toga, a Crkva je uvijek krivac. Mladen Lojkić drži da je u pozadini svega masonstvo. Šiba po njemu još tamo od svoje prve knjige Vladari svijeta, dok mu je ovo šesta. Predstavlja ga kao crnoga zmaja, komunizam, pak, krsti kao crveni zmaj.

U 8 poglavlja Lojkić opisuje suvremene napade na Crkvu. Posljednje nosi naslov »Ljubav je jača od mržnje«. Njime čitatelju poručuje da iznošenje crnih događaja u prethodnim poglavljima nije u službi razbijanja nade, nego u službi da konačno progledamo i spoznamo odakle vjetar puše. Tada će nam se biti lakše kretati u svim vremenima. U istom poglavlju donosi i da su se pape redovno borile protiv masonstva. Najizričitiji je bio Lav XIII. svojom enciklikom Humanum Genus (Ljudski rod) od 20. travnja 1884. U njoj masone ili slobodne zidare označava sljedbenicima zla, ljudima koji neprestano kuju urote i žele uporno i otvoreno nauditi Crkvi. Iznosi kako je naum masonstva papi oduzeti svu duhovnu moć, a ustanovu rimskog pontifikata izbrisati s lica zemlje. Za nas Hrvate posebno je zanimljivo da je i sredinom tridesetih godina prošloga stoljeća tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac također otvoreno i jasno ustao protiv masonstva.

Opširnije...

ODAKLE POLAZIMO

Print Friendly, PDF & Email

Dubravka Vidak – Stjepan Šešelj, Na izvoru Duhovne Hrvatske, HKZ – Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013.

Kažu da je prvih deset godina hrvatske države bilo deset mračnih godina. Ne misli se na teškoće, nego na ono što su nam te godine donijele. A tada smo se obranili, nismo se zaduživali, ponovno smo počeli obnavljati veze s onima koji se nisu smjeli vraćati, govorili smo o hrvatskoj književnosti stvaranoj na svim kontinentima. Međutim, oni se ponovno vratiše početkom ovoga tisućljeća i doniješe nam, kažu, svjetlo. Sve nabrojano došlo je pod znak pitanja. Glasoviti Ormar D počeo je opet otvarati svoja vrata.

Opširnije...

VOJNIKOVA PJESMA

Print Friendly, PDF & Email

Anita Martinac, U pogledu, Matica hrvatska, Čitluk, 2012.

Kolikogod mi to htjeli, ipak hrvatski narod još nije došao do svoje slobode. Trenutno se vode mnoge bitke. Ono što je bilo isplivalo na površinu našega društvenoga zbivanja gura se u stranu. Nije dobro, kažu, biti domoljub, dobro je biti internacionalac. Udružujemo se, svijet je jedno veliko selo, novi svjetski poredak samo što nije počeo. Ponetko povjeruje, ponetko ne i život ide dalje. Naravno, pitanje je kakva mu je kakvoća.

Anita Martinac ne robuje mišljenju koje se danas nastoji nametnuti iako ga dobro poznaje. Krenula je svojim putem i putem svoga naroda. A taj put uvelike se razlikuje od samozvanih proroka koji nas neprestano uvjeravaju u neku svijetlu budućnost. Bilo je tako i kroz proteklih 45 komunističkih godina pa tresnusmo glavom o zid. Sve se raspalo, ostalo je samo znaš li tko si i što si.

Opširnije...

NE POPRAVIŠE GA

Print Friendly, PDF & Email

Rando Paršić, Zabranjeno sjećanje, Dominikanski samostan sv. Nikole, Korčula, 2011.

Bile su to godine kad su komunisti popravljali ljude. Umilno. Jednima su odmah skidali glave, druge uhićivali i onda obrađivali kao kakav komad drveta. U preodgoj su uključeni svi slojevi društva. Čak i sami komunisti, ako nisu bili dovoljno dobri odgajatelji.

Dominikanac Rando Paršić vrlo je rano dospio među one koje su zauzetije preodgajali. Zamjerio se komunistima na Braču još 1941. Kao odgojitelj branio je učenike iz sjemeništa i konvikta od njihova napada kada su na obali pjevali rodoljubne pjesme. I upisaše ga u svoje crne knjige. Kad komunisti uđoše u Dubrovnik 18. listopada 1944., počeše nemilosrdno trijebiti zatečene. Popisi su već davno bili spremljeni. Ubijali su bez suda i suđenja. Zbog toga su ih malo smetali Saveznici, kako se požali Ante Jurjević Baja. Randu uhitiše. Započe njegov hod kroz tamnice, ravno njih 11. Potraja tako sve do 1957. Nakon toga biše mnogobrojna saslušanja, koja Rando jednostavno ne mogaše sve spomenuti.

Opširnije...

Osobno