NI ONI SE NISU DALI

Print Friendly, PDF & Email

Mile Pešorda, Sarajevska deklaracija o hrvatskome jeziku 1971., Istarski ogranak DHK, Pula, 2016.

U ona huda jugoslavenska vremena u Zagrebu su se usudili oglasiti Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Bilo je to 17. ožujka 1967., nedugo nakon što je pao Ranković i njegova klika. Kasnije su neki povukli potpis s toga dokumenta. Do Sarajeva je to gibanje stiglo malo kasnije, ali je ipak stiglo. Pojavila se Sarajevska deklaracija o hrvatskome jeziku 28. siječnja 1971. Potpisnici: Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Stanislav Bašić. Pritisak je bio ogroman, međutim dotični svoga potpisa nisu povukli unatoč tomu što je prohujalo Hrvatsko proljeće i ponovno nastupila jugoslavenska zima.

Opširnije...

ZEMLJA, DOM

Print Friendly, PDF & Email

Susan Abulhawa, Svitanja u Jeninu, Iris Illyrica, Zagreb, 2017.

Kad su naši pretci izlazili iz Egipta... Kad su naši pretci dolazili iz... Ovako nekako uobičajeno počinju priče židovskog i palestinskog naroda. A misle na jednu te istu zemlju. Čija je na kraju?

Susan Abulhawa ovim je djelom podigla spomenik patnji svoga naroda. Živjeli su u Palestini pod engleskom upravom. Došla je 1948. i sve se preokrenulo. Proglašen je Izrael, nemir se uselio među masline. Obitelj Abulhija istjerana je iz Ein Hoda i zatvorena u izbjeglički kamp Jenin. Počinje se stvarati drukčija povijest. Susan Abulhawa pratit će je kroz 4 naraštaja spomenute obitelji. Osim doma izgubili su i malog Ismaela, s vidljivim ožiljkom na licu, u napadu židovskih vojnika. Kasnije im se rađa kćer Amal koja nastavlja priču svoje obitelji, a njezinu kćer Sara.

Opširnije...

NJU SU OBJESILI

Print Friendly, PDF & Email

Maja Pavelić Runje, O ljudima, o životu u književnom djelu Mile Budaka, Naklada Trpimir, Zagreb, 2017.


Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata. Mnogi, naime, njezini stvaratelji ostali su zatrpani u kojekakvim rovovima ili jamama, a njihovim preživjelim istomišljenicima onemogućeno je stvaranje. Jugokomunisti su silom kovali novog čovjeka i novu književnost. Pomagale su im u tomu prodane duše. Ostali su se prikrivali ili su se kajali za zablude.

Opširnije...

NEKAD – SAD

Print Friendly, PDF & Email

Nikola Đuretić, Posljednja predaja, Naklada Đuretić, Zagreb, 2016.

Valjda smo zadobili slobodu u ovom zadnjem ratu, Domovinskom. Valjda. Martin Jesenski tako misli, a misli i njegov sin. No, stvarnost izgleda da je drukčija.

Žestok je ovo roman. Zasijeca u srž našega postojanja na našem ozemlju za koje bi neki drugi htjeli da je njihovo. Žanrovski u formi krimića, ali onog s domoljubnim nabojem, slijedi uhodane staze svoga autora Đuretića. Dom je u pitanju, onaj za koga bismo trebali biti spremni.

Kompozicijski je roman sastavljen iz dva dijela, naoko prejednostavno: Prije; Poslije. Ali nas je sve to itekako odredilo. Točka razdjelnica je Domovinski rat.

Opširnije...

Osobno