NOVI CVIJET

Detalji

Kategorija: Novine

Objavljeno: Utorak, 02 Rujan 2008 15:21

Hitova: 2187

U razdoblju 1975. – 1979. fra Miljenko Stojić proveo je u Visokom u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Bilo je to razdoblje njegova tjelesnog i intelektualnog odrastanja. Budući da je već prije dolaska objavljivao u listovima Male novine, Mali koncil, Našim ognjištima i zborniku Kršni zavičaj, odmah se priključio onima koji su bili okupljeni oko školskog lista Novi cvijet. Kasnije je ušao i u njegovo uredništvo (1977./1978.) pa čak bio i glavni urednik (1978./1979.).

Rad oko Novoga cvijeta za njega je predstavljao vrata u svijet koji je želio dokučiti. Činio ga je zadovoljnim i odgovarao mu na to može li jednoga dana još silnije zaploviti takvim vodama. Ipak, u proljeće 1981. spalio je sve što je imao i odlučio više se ne baviti pisanjem. No, vrata koja su već bila otvorena teško su se dala zatvoriti.

Pratite ga na portalu Franjevačke klasične gimnazije u Visokom

Opširnije...

HIZ BIH

Detalji

Kategorija: Mrežne stranice

Objavljeno: Ponedjeljak, 01 Rujan 2008 19:03

Hitova: 2219

Hrvatski intelektualni zbor Bosne i Hercegovine (HIZ BiH) predstavlja neovisnu skupinu hrvatskih intelektualaca iz Bosne i Hercegovine. Nastao je na temelju Hrvatskog intelektualnog kruga '04 (HIK-a '04), a utemeljen je 27. travnja 2006. u Mostaru. Idejni im je začetnik Miljenko Stojić.

Ciljevi i djelatnosti
– Proučavanje, zaštita i promicanje hrvatske nacionalne, povijesne, kulturne i znanstvene baštine;
– promicanje i zaštita prava hrvatskoga (i drugih) naroda na suverenost, identitet, slobodu i jednakopravnost u BiH;
– zauzimanje stajališta o stanju u društvu i obavješćivanje građana o mogućim učincima zauzetog djelovanja;
– izrada studija, analiza, programa i drugih strateških dokumenata u svrhu pozitivnih društvenih promjena;

Opširnije...

FRANJEVAČKI SAMOSTAN ŠIROKI BRIJEG

Detalji

Kategorija: Mrežne stranice

Objavljeno: Ponedjeljak, 01 Rujan 2008 19:05

Hitova: 2335

Stranice su službeno puštene u rad 25. prosinca 2011. Osmislio ih je i započeo fra Miljenko Stojić.

Širokobriješki je samostan sudbonosno utjecao na sudbinu puka i kraja. Njegova crkva prva je crkva na području zapadne Hercegovine otkada su Turci sredinom XVI. st. srušili sve crkve i samostane (Mostar, Konjic i Ljubuški) na zapadnoj strani Neretve. Ostala je jedino crkva u Roškom polju, srušena stotinjak godina kasnije. Pobjegavši iz samostana u Mostaru i Ljubuškom u Dalmaciju hercegovački su franjevci sagradili samostane u Zaostrogu i Živogošću, odakle su služili puk u Hercegovini sve do kraja XVII. st. No nakon završetka Bečko-morejskog rata i potpisivanja Karlovačkog mira (1699.) bilo im je pod prijetnjom smrću zabranjeno prelaziti preko novostvorene turskomletačke granice na područja koja su ostala pod osmanskom vlašću. Stoga su dušobrižničku skrb za hercegovačke katolike preuzela tri preostala franjevačka samostana u Bosni. Tako su franjevci iz samostana u Kreševu skrbili za župe u zapadnoj Hercegovini, iz Fojnice za duvanjske župe, a iz Kraljeve Sutjeske za župu Roško Polje. Takvo je stanje potrajalo kroz gotovo 150 godina.

Opširnije...

FRAM-ZIRAL

Detalji

Kategorija: Mrežne stranice

Objavljeno: Ponedjeljak, 01 Rujan 2008 19:01

Hitova: 2439

Stranice su službeno puštene u rad 25. studenoga 2003. Idejni im je začetnik i prvi glavni urednik Miljenko Stojić.

Nakladnička kuća ZIRAL osnovana je u mjesecu rujnu 1970. u gradiću Frohnleitenu, Austrija, a pokretači su joj bili hercegovački franjevci koji su u to vrijeme živjeli u iseljeništvu: dr. fra Dionizije Lasić i dr. fra Bazilije Pandžić iz Rima, te fra Lucijan Kordić iz Züricha.

Nakladnička kuća ZIRAL, punim imenom Zajednica izdanja »Ranjeni labud«, zamišljena je kao izdavačka zajednica raspršenih »hrvatskih intelektualaca u izbjeglištvu«.

Imenom »Ranjeni labud« simbolično se označilo Hrvatsku koja je u to vrijeme u okovima komunističke tiranije uistinu bila teško ranjena. Narod će, bila je misao vodilja, i u domovini i u iseljeništvu preživjeti i nadživjeti zlo samo po svojim kulturnim vrijednostima. Zato je ovaj kulturni pothvat lijep kao »labud«, iako je ta ljepota, zbog teškog stanja hrvatskoga naroda, »ranjena«.

Opširnije...