Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 17. ožujka 2013. (IKA) – U prostorijama Hrvatske biskupske konferencije održana je 16. ožujka, pod predsjedanjem gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića, VIII. sjednica Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Na sjednici su sudjelovali uz dosadašnje i novoimenovani članovi: Stjepan Razum (Zagrebačka nadbiskupija), Pero Brajko (Vrhbosanska nadbiskupija), Anto Pavlović (Đakovačko-osječka nadbiskupija), Franjo Talan (Varaždinska biskupija).

Glavne točke na dnevnom redu bile su: popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća i znanstveni skup na temu: Mučenici i mučenički tragovi u hrvatskoj prošlosti.

Na prvoj točki sudjelovali su Gordana Turić i dr. Josip Kolanović jer su oni upućeni u dosadašnji rad na popisu žrtava Drugog svjetskog rata i poraća.

O načinu popisivanja žrtava uvodno izlaganje imao je Jure Krišto, a sudjelovali su svi članovi. Članovi su dobili popis objavljenih žrtvoslova. Komisija ne će popisivati sve žrtve nego samo pripadnike katoličkih župa u državi Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Pritom će se maksimalno paziti da se pokupe svi znakovi mučeništva. To je, zapravo, i glavni cilj cijelog projekta. U skladu s time dosada popisane žrtve rasporedit će se po biskupijama i župama. Taj će posao obaviti Komisija s biskupijskim povjerenicima, a svaki župnik dobit će ispis popisanih za svoju župu. Biskupijski povjerenici dobit će računalni program za upisivanje žrtava. Župnik ili njegovo povjerenik vidjet će koliko su dosadašnji popisi cjeloviti i – prema odgovarajućem obrascu – organizirati rad da se nedostatci otklone. U Bosni i Hercegovini učinjeno je na tom poslu mnogo više nego u Hrvatskoj. Ako se na području biskupije ili župe nađu podatci o stradalima katolicima koji pripadaju negdje drugdje, poslat će se ti podatci odgovarajućim biskupijama odnosno biskupijskim povjerenicima. Preporučuje se bilježenje i žrtava nekatolika kada se naiđe na podatke od posebne važnosti. I te podatke valja dostaviti ustanovama i pojedincima koji se time bave.

Što bude potpuniji popis katolika, izbjeći će se umanjivanje ili uveličavanje broja. Vjerujemo da takav pristup sprječava nedobronamjerne u manipuliranju žrtvama, a dobronamjernima daje sigurnu argumentaciju u borbi za istinu. Podatci će biti dostupni i na Internetu preko mrežne stranice Komisije da se može dobiti što više korisnih informacija o stradalima. Ponovno je izražena žalost zbog nebrige državnih ustanova za to tako važno pitanje. Samo one, naime, mogu provesti cjeloviti popis žrtava. Komisija za to nema mogućnosti, a nije ni nadležna za takav posao.

Znanstveni skup na temu »Mučeništvo i tragovi mučeništva u hrvatskoj prošlosti« održat će se u drugoj polovini ove godine ili u prvoj iduće. O okvirnom sadržaju skupa govorili su Josip Dukić i mons. Bogović. U prvom (uvodnom) dijelu sagledat će se mučeništvo s raznih vidova: teološkog, filozofsko-psihološkog, liturgijskog i pravnog. Predviđeno je posebno izlaganje o proširenju pojma mučeništva kako je to zamislio papa Ivan Pavao II.

U drugom dijelu istraživat će se tragove mučeništva u hrvatskoj prošlosti. Do sada se uglavnom pisalo pod tim vidom o vremenu borbi s Turcima, a u novije vrijeme i o Drugom svjetskom ratu i poraću. Potrebno je istražiti i druge etape hrvatske kršćanske prošlosti, sve od početaka kršćanstva na našim prostorima pa do danas. Vezano za organizaciju skupa Komisija je stupila u svezu s visokim crkvenim učilištima i Hrvatskim katoličkim sveučilištem. Potrebni razgovori i dogovori još nisu dovršeni pa se zato i ne može točno utvrditi nadnevak održavanja znanstvenog skupa.

Zbornik radova sa znanstvenog skupa »Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine« ubrzo će u tisak, priopćio je urednik Mate Rupić.

Prihvaćen je nacrt: Ciljevi i okvir djelatnosti Komisije, što je tražila Hrvatska biskupska konferencija. Pojedini članovi su na sjednici podnijeli izvješća o vlastitim zaduženjima unutar Komisije.

Osobno