Print Friendly, PDF & Email

Zagreb, 15. ožujka 2013. (Jadranka Pavić / hrsvijet.net) – Tribina »Stopama mira« s temom »Fra Miljenko Stojić – Jedno djelo u zrcalu sadašnjosti« održana je 14. ožujka u dvorani HKZ-Hrvatskog slova u Zagrebu. Pod vodstvom novinarke i urednice HRT-a Lejdi Oreb tribina je potaknula niz aktualnih tema iz hrvatske zbilje, a koje se protežu kroz književni i novinarski rad fra Miljenka Stojića te Vicepostolaturu postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«. Uz čitanje ulomaka iz Stojićeva opusa koje je interpretirao glumac Vinko Kraljević, o autoru i njegovim djelima govorili su hrvatski književnik Hrvoje Hitrec, povjesničar Jure Krišto te novinar i publicist Mate Kovačević.

Hitrec se posebno osvrnuo na ulogu Katoličke Crkve u umjetničkom, književnom i drugom kulturnom stvarateljskom djelovanju. »Moderni europski teatar nastao je na oltaru Katoličke Crkve«, kazao je Hitrec. Osvrćući se na aktualnu izjavu jednog hrvatskog intelektualca koji je izjavio kako Crkva i kazalište nikada nisu bili bliski, Hrvoje Hitrec podsjetio je nazočne kako su upravo iz krugova svećenstva iznikli najveći dramski pisci starije hrvatske književnosti kao što su Držić i Brezovečki. »Osim toga, franjevci, u čijem je redu i fra Miljenko Stojić, u hrvatskoj su književnosti zauzimali najviša mjesta počevši od Pavla Šibenčanina koji je napisao "Šibensku molitvu" preko Kačića i Grge Martića do naših dana.« Nadalje, komentirajući Stojićev rad Hitrec je kazao: »Inače ponizni fratar Miljenko Stojić pretvara se s perom u ruci, odnosno tipkama pod rukom, u hercegbosansku verziju Aretina koji ne štedi nikoga, ironičan, ponekad i blago sarkastičan, točan i odvažan kao Luka Ibrišimović. Njegov je kut prirodan hrvatski kut, njegovi su "junaci" svi koji rade o glavi Hrvatima, hrvatskom jeziku i hrvatskoj uljudbi, ali se isto tako zgranuto pita zašto je ruka samostalne hrvatske države tako tanka, suha i ravnodušna.« »Osim toga«, istaknuo je Hitrec, »kako su uz produktivni prozni i literarni rad vezana iskustva hrvatske sudbine, fra Miljenko Stojić dotaknuo je i teme za najmlađe kroz romane "Računalko" i "Mirkove priče" u kojima je pokazao kako moderni franjevački novinar, kako evanđelje i internet mogu zajedno.«

Povjesničar dr. Jure Krišto osvrnuo se na doprinos fra Miljenka Stojića u skrbi za žrtve nasilnih ideologija. »Fra Miljenko zna, kao što znaju svi koji su spoznali nehumanost ideologija koje mrze čovjeka zbog njegovih vjerskih uvjerenja, da je komunizam po svojoj internoj strukturi, po ideološkim premisama i po političkim ciljevima projekt okrenut zločinu. Zato su i njegove žrtve, osobito one iz mržnje prema vjeri, mučenici koji zavređuju postati nam uzorima i poštovati ih, a koje i Bog voli. U kršćanskoj tradiciji to su blaženici i sveci,« istaknuo je dr. Krišto. Osvrćući se na rad fra Miljenka kao vicepostulatora, dr. Krišto je istaknuo kako je fra Miljenko prikupljao iskaze očevidaca, dokumentaciju te kako je pokrenuo općine u Hercegovini na pronalaženje skrivenih i poznatih masovnih grobišta, kao i časopis znakovita naslova »Stopama pobijenih«. »Zbog svega toga«, istaknuo je Krišto, fra Miljenko je postavio model za vođenje postupaka drugim redovničkim zajednicama i biskupijama.

O novinarskom radu fra Miljenka Stojića govorio je hrvatski novinar, publicist i politički analitičar Mate Kovačević. Govoreći o kolumnama fra Miljenka Stojića koje su objavljivane na portalu hrsvijet.net, Kovačević navodi kako su njegovi tekstovi ponajprije prilagođeni širokoj čitateljskoj publici, što fra Miljenka otkriva kao autora političkih, široko popularnih tekstova. »Međutim«, naveo je Kovačević, »upravo zato one i ne mogu doći u masovne medije, koji su kao i u jugoslavenskom komunističkom razdoblju strogo nadzirani.« Kovačević navodi posebno bolno područje na kojem fra Miljenko ne može sakriti čak ni vlastito ogorčenje, a to je odnos vlasti Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH, posebice prema Herceg Bosni. Osvrćući se na knjigu »Halo, ovdje Herceg Bosna« u koju su ukoričeni sadržaji Stojićevih kolumni, Kovačević je istaknuo da autor Stojić, unatoč međunarodnim silama i silnicama, političkim vlastima u Republici Hrvatskoj, ali i režimu političke uprave u BiH te muslimanskoj velikobošnjačkoj politici, javlja cijelom svijetu da je Herceg Bosna, koju su nasilnim dekretima pokušali politički eutanazirati, ipak živa u srcima svojih ljudi, koji su još uvijek, bar formalno, konstitutivni narod BiH.

U završnoj riječi nazočnima se obratio fra Miljenko Stojić ističući kako živimo u ozbiljnim vremenima kada samo zajedništvom možemo doći do željenog ishoda. »Istina, lakše se diše otkada nam nevino zatočene generale pustiše na slobodu. Međutim, ima ih koji još čame u tuđinskim tamnicama ili čekaju da im se izreče presuda. To su oni naši iz Herceg-Bosne. Među njima posebno trebamo spomenuti Darija Kordića osuđena na dugih 25 godina.« Fra Miljenko Stojić je naglasio kako se na tribini govori o prošlosti, ali zapravo govori se o sadašnjosti i budućnosti. Kazao je da na svoja djela gleda kao na ulogu »okidača« za razmišljanje i razgovor. Osvrćući se na istraživanja komunističkih zločina podsjetio je kako je nedavno hrvatska vlast pod Milanovićevim vodstvom zatvorila Ured koji se bavio istraživanjem komunističkih zločina i na taj način onemogućila stotinama tisuća pobijenih da dobiju primjereno posljednje počivalište. »Potrebno nam je zaista pročišćenje od komunističkog mentaliteta. Najbolje to možemo učiniti tako da živimo vrijednosti duboko ukorijenjene u naš hrvatski narod«, zaključio je fra Miljenko Stojić.

hrvatski-fokus.hr, 22. ožujka 2013.

Osobno