Print Friendly, PDF & Email

Gregory Peroche, Povijest Hrvatske i južnoslavenskih naroda od 395. do 1992., Detecta, Zagreb, 2008.

Šoltatin Grgo Peroš prilagodio je istina svoje ime izgovoru društva u kojem živi, ali ne i svoje razmišljanje. Stigavši u tuđu zemlju, Francusku, gonjen komunističkom diktaturom nastavio je i dalje boriti se za svoju Hrvatsku. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća prati kako država u kojoj živi pristupa strašnim događajima pokrenutima velikosrpskom namisli i, bez obzira što je ekonomist, odlučuje napisati knjigu iz povijesti u kojoj bi na jednostavan način objasnio što se to zapravo i zbog čega zbiva. Namijenio ju je širokom čitateljstvu.

Danas možemo reći da je uspio u svojoj namjeri. Sintetizirao je hrvatsku povijest i dobronamjernu čitatelju pružio novi ključ za razumijevanje prostora koji se kroz gotovo čitavo 20. st. zvao Jugoslavija. Ušavši u tu nesretnu tvorevinu Hrvatska je izgubila i glas koji će je predstavljati u svijetu. Čitavo vrijeme je blaćena i ponižavana. Nije stoga čudno da se o njoj u inozemstvu tako malo istinski zna. A ostatci negativnog stava prema njoj čak se i danas osjećaju u njoj samoj. Tako se hrvatski veleposlanik u Parizu nije pojavio na predstavljanju ove knjige, a Ministarstvo kulture nije odobrilo nijednu kunu za njezino tiskanje. Ipak, Peroš se nije predao. Pozvao je pojedince da se nastave boriti za Hrvatsku, a i politički će ustroj u Hrvatskoj korak po korak nadoći.

Kao i svaka knjiga i ova ima svojih mana. Jedna je od njih što nema kazala imena i mjesta. Druga je ta što ponekada autor donosi i one podatke koje bi se moglo preskočiti. Međutim, sve to nipošto ne poništava njezinu vrijednost. Dobra je cigla u građevini sadašnjeg hrvatskog društva. Trebale bi je samo slijediti i druge knjige istinoljubivih povjesničara. Namjera ocrnjivanja hrvatskog naroda traje nažalost do današnjeg dana. Peroš je puno o tome rekao. Ne samo da je ušao u bit velikosrpstva, koje gonjeno Vidovdanskom prisegom čini zlo i sebi i drugima, nego je upro prstom i na njegove pomagače iz sjene, imperijalne države i zakulisne sile. Šteta samo da djelo nije nadopunio događajima iz razdoblja nakon dovršetka prvog izdanja knjige.

Miljenko Stojić

Jasnoća pogleda, Radiopostaja »Mir« Međugorje, 8. ožujka 2010., 13.15 – 13.45

Osobno